Danas

VUČIĆ POKUŠAVA KONTROLU OBRAZOVANJA

Predsednik Srbije doveo u vezu nastavne predmete, proteste u Srbiji i ubistvo Čarlija Kirka u Americi

Na udaru predsednika Srbije Aleksandra Vučića uz one koji, kako tvrdi, 10 meseci ruše Srbiju, našao se ne samo nekadašnji ministar prosvete Gašo Knežević čija reforma praktično nije ni zaživela već i fakulteti i univerziteti koji su „posle 20 godina lažnih reformi postali ideološki“.

U obračunu sa građanima koji traže odgovornost za pad novosadske Železničke stanice „stradalo“ je i nekoliko nastavnih predmeta, od kojih su neki uvedeni upravo tokom mandata aktuelne vlasti. Vučić je u nedavnom intervjuu za TV Informer kazao da je „zastrašujuće ubistvo američkog patriote Čarlija Kirka zbog anarho liberalno levičarskog ludila koje je zaposelo sve univerzitete i fakultete širom sveta“. „Dvadeset godina od lažnih reformi dobili smo to da imamo ideološke fakultete i univerzitete. To su sve, uglavnom, levičarsko, liberalno, anarhistički, i ne samo ovde, tako je i na Harvardu, Jejlu, na mnogim drugima“, rekao je Vučić.
On je izrazio nadu da će predsednik SAD Donald Tramp „uspeti da se izbori sa probisvetima koji su zaposeli fakultete i univerzitete širom sveta“, implicirajući da su pomenute ideologije infiltrirane kroz obrazovni sistem. „To je menjano kao i kod nas kroz predmete od građanskog vaspitanja, jezik, mediji, kultura, pojedinac, grupa, društvo, bog će ga znati kako se zovu…“, naveo je Vučić. Bivši ministar Srđan Verbić je u Vučićevoj izjavi uočio da je izmišljanje neprijatelja visokog obrazovanja (konkretno, liberalno levičarskih ekstremista) samo jedna epizoda ulagivanja Trampovoj administraciji. Ali kakva je veza između izbornih programa koje je uveo bivši ministar Mladen Šarčević od školske 2018-19. godine u sklopu poslednjih promena u gimnazijskom obrazovanju sa aktuelnim protestima u Srbiji i poslednjim dešavanjima u Americi? Profesor istorije Aleksandar Markov podseća na dominantnu tezu vlasti u Srbiji da ekstremni levič ari, zajedno sa anarhistima ruše državu, što je, kaže, Trampov narativ u borbi protiv političkih neistomiš ljenika.
„Atentat na Kirka koji se desio u Americi, za koga verujem da više od 90 odsto ljudi u Srbiji nije ni znalo ko je, poslužio je kao povod da se povuku paralele sa studentskim protestima u Srbiji i da se studenti optuže za anarho-levičarske stavove, što zapravo predstavlja deo političke borbe i pokušaj da se diskredituju politički protivnici. Tome ide u prilog i činjenica da je u emisiji pušten snimak nekih američkih studenata koji slave ubistvo. Osim toga, neki mediji su prethodnih dana pisali i da je na metku kojim je ubijen Kirk bilo ugravirano „O bella ciao“, što je pesma italijanskih partizana, a što bi i pre istrage trebalo da potvrdi da iza atentata stoje levičari sa zapada koji su i u škole u Srbiji ubacili predmete koji neguju „netradicionalne“ vrednosti. To predstavlja apsurd, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da su osim građanskog vaspitanja, svi ostali pomenuti predmeti u škole uvedeni u vreme aktuelne vlasti“, ističe naš sagovornik. On se ne slaže da predmeti poput građanskog vaspitanja i izbornih programa Jezik, mediji i kultura i Pojedinac grupa društvo imaju takav uticaj na mlade, da od njih stvaraju radikalne levičare i anarhiste.
„Kada bih bio grub, rekao bih da ovi predmeti najčešće nemaju nikakvog uticaja na mlade jer po pravilu mladi im i ne pridaju poseban značaj. Građansko vaspitanje je uvedeno kao kompromis kada je uvedena veronauka u škole i do danas nije dobilo svoj puni smisao. Najčešće se daje nastavnicima koji treba da dopune fond, a kako je ocenjivanje iz ovog predmeta opisno, učenici mu ne pridaju veliki značaj. Pomenuti izborni programi su uvedeni u gimnazije pre nekoliko godina, sa poslednjom reformom ministra Šarčevića sa idejom uvođenja projektne nastave. Istina, ova reforma je dosta kritikovana u prosvetnoj javnosti, ali ne zbog toga što su programi negovali nekakve levičarske ideje već što su dodatno oterećivali učenike“, kaže Markov.
Sam Šarčević odbacivao je ovakve kritike, pojašnjavajući da cilj izbornih programa nije da se neko optereti već da se opredeli za ono što voli. Tvrdio je i da će ovi predmeti relaksirati đake. Markov dodaje da dugo radi sa mladima i da je siguran da učenici, čak i u starijim razredima, ne znaju da naprave razliku u političkom smislu između levičarskih i desničarskih ideja, ali da su po opredeljenju i stavovima koje iznose mnogo bliži tradicionalnim nego levičarskim idejama…
Ko je podržao uvođenje izbornih predmeta
Zanimljivo je da je uvođenje izbornih programa podržao i Radivoje Stojković, aktuelni direktor novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ i dobitnik ovogodišnjeg vidovdanskog priznanja predsednika Vučića.
Stojković se i kao predsednik Zajednice gimnazija Srbije i kao predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta pozitivno izražavao o novinama u gimnazijskom obrazovanju. Upućeni kažu da je upravo on zajedno sa Šarčevićem pravio izborne pakete, kako su se tada kolokvijalno zvali.
Obrnut redosled
Još jedna zanimljivost prati uvođenje izbornih programa. Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) je institucija koja po zakonu priprema predloge planova i programa, ali je u ovom slučaju redosled koraka bio izmenjen: najpre je radna grupa Ministarstva prosvete uradila predlog nastavnog plana (fond časova) za gimnaziju, i definisala listu izbornih programa, a ZUOV je potom dobio zadatak da napiše predloge programa za prvi razred, pisao je Danas 2018. godine.