Danas
VIZNA POLITIKA KAO SREDSTVO POLITIČKOG PRITISKA
EU uvodi nova pravila za privremeno ukidanje bezviznog režima trećim zemljama koje će važiti za državne zvaničnike i diplomate
Evropska unija je 17. juna postigla politički dogovor o pooštravanju pravila prema zemljama koje imaju bezvizni režim sa EU, što uključuje i novu mogućnost ukidanja prava na bezvizna putovanja za diplomate i zvaničnike vlada.
Naši sagovornici poručuju da je u pitanju novi instrument političkog pritiska, koji zvanični Beograd treba da shvati kao upozorenje. Prema ovom dogovoru, EU uvodi nova pravila za privremeno ukidanje bezviznog režima trećim zemljama koje krše međunarodno pravo, ljudska prava ili zloupotrebljavaju putovanja u EU. Ograničenje bi najpre važilo za diplomate i zvaničnike i trajalo bi godinu dana, s mogućnošću produženja na ukupno tri. Tokom tog perioda Evropska komisija ima priliku da, pokrene dijalog sa tom zemljom kako bi se rešili problemi koji su doveli do suspenzije. Ukoliko treća zemlja ne preduzme odgovarajuće korake, EU može doneti odluku o trajnom ukidanju bezviznog režima. Takođe, omogućava Komisiji da ove mere usmeri direktno prema diplomatama i zvaničnicima koji su odgovorni za kršenja, kako bi se izbeglo kažnjavanje građana i civilnog društva zbog poteza funkcionera. Bezvizni režim za Srbiju važi od 2009. godine, te se postavlja pitanje: kakve posledice ovaj politički dogovor može imati na nas? Prema oceni naših sagovornika, Srbija na ovaj dogovor treba da gleda kao na upozorenje. Naim Leo Beširi, direktor Centra za evropske politike, kaže za Danas da ova odluka dolazi u trenutku kada raste zabrinutost zbog sve češćih zloupotreba putovanja, investitorskih pasoša, takozvanih „zlatnih viza“, kao i zbog kršenja osnovnih ljudskih prava i međunarodnog prava u nekim zemljama. On pojašnjava da zaključivanjem ovog dogovora mehanizam sada omogućava da se bezvizni režim suspenduje u trajanju do tri godine, sa mogućnošću trajnog ukidanja ako se problemi ne otklone. „Ključna novina je to što se suspenzija više ne mora odnositi na sve građane određene države, može biti selektivna i ciljati samo nosioce službenih pasoša, konkretno diplomate i vladine zvaničnike“, ocenjuje Beširi – Time EU šalje političku poruku režimima koji podrivaju demokratske vrednosti, a pri tome nastoji da ne kazni čitavo stanovništvo. Na primer, ukoliko neka vlada podržava agresiju, guši slobodu izražavanja ili koristi sistem „zlatnih pasoša“ za zaobilaženje evropskih pravila, EU će moći da sankcioniše upravo te političke aktere bez kolektivnog kažnjavanja – pojašnjava. On ističe da za Srbiju, koja od 2009. godine uživa bezvizni režim sa EU, ovaj dogovor može da predstavlja važan signal. Iako trenutna odluka nije usmerena direktno protiv nas, eventualne zloupotrebe, podrška autoritarnim režimima ili tolerisanje neregularnih migracija, mogli bi u budućnosti da dovedu do ciljanih sankcija prema njenim političkim predstavnicima, napominje naš sagovornik. – Ovim potezom EU pokazuje spremnost da brani vladavinu prava, ali i da pravi razliku između naroda i vlasti – poručuje Beširi. Ova odluka, podseća, prati i stupanje na snagu u ETIAS sistema, planiranog za kraj 2026. godine, čime će EU dobiti dodatni alat za unapređenje kontrole ulazaka u Šengen zonu, uključujući i zemlje kojima su vize ukinute – kao što je Srbija. – Putnici iz tih zemalja moraće da unapred popune elektronski obrazac, plate taksu od sedam evra i dobiju dozvolu za putovanje, što će omogućiti ranu procenu bezbednosnih i migracionih rizika. U kontekstu novog mehanizma za suspenziju bezviznog režima, ETIAS će praktično olakšati identifikaciju i nadzor nad potencijalnim zloupotrebama, posebno kada je reč o diplomatama i vladinim zvaničnicima, čineći ciljanu suspenziju bržom i efikasnijom – zaključuje…