Vreme

PROTESTI U SRBIJI

Plamen nezadovoljstva

U mesecima nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu plamen pobune proširio se po celoj Srbiji. Prvi protesti krenuli su u Novom Sadu odmah nakon tragedije. Vlast je odgovorila hapšenjima, kordonima policije i zastrašivanjem, ali umesto smirivanja demonstranata usledili su novi protesti.

U Beogradu su studente i profesore Fakulteta dramskih umetnosti tokom blokade raskrsnice napali batinaši bliski vladajućoj partiji, što je rezultiralo njihovim povlačenjem u zgradu FDU-a, a uskoro i otpočinjanjem blokade fakulteta. Jedan za drugim, fakulteti Beogradskog univerziteta ulazili su u blokade, potom su uslijedili univerziteti u Kragujevcu, Novom Sadu, Nišu i Novom Pazaru, a za njima i pojedini privatni fakulteti i srednje škole. Na ulice su sa svojim zahtjevima izašli i poljoprivrednici, grupe građana, prosvjetni i zdravstveni radnici. Vlast je srljala, represija i pritisci nisu dali rezultate, a dijaloga, kao ni do sada nije bilo.
STUDENTI
Jedno je izvesno – studenti su pokrenuli najmasovnije demonstracije u novijoj istoriji Srbije. Iako režim nije ispunio zahtjeve (sem djelimičnih obećanja) ni nakon pet mjeseci bunta, studenti ne odustaju. Krenuli su od blokada, nastavili šetnjama po cijeloj Srbiji i stigli do protesta u Beogradu kom je prisustvovalo više od 300 hiljada ljudi. Institucije nisu reagovale, a Vučiću je od početka stavljeno do znanja “da nije nadležan”. Sada se ne obraćaju samo institucijama u Srbiji, već i onima u Evropi. Biciklistička vožnja osamdesetak studenata do Strazbura podsjetila je “Evropu” da se i Srbija nalazi u njoj. Uskoro će studenti krenuti i na štafetno trčanje do Brisela. Zahtjevi i dalje nisu ispunjeni. poljoprivrednici Od početka studentskih blokada poljoprivrednici su jedna od grupa koja je dala najveći doprinos talasu nezadovoljstva širom Srbije. Rame uz rame sa studentima na svakom većem protestu, poljoprivrednici iz svih dijelova zemlje pružali su podršku studentskim demontracijama, traktorima i mašinama obezbjeđivali blokade, ali i protestovali samostalno protiv režimskog uništavanja poljoprivrede. Da ne bude zabune, poljoprivrednici protestuju već godinama. Loša situacija u poljoprivredi nije nastala preko noći, na šta se ukazivalo i prije aktuelnih protesta. Međutim, trenutna društvena kriza i podrška koju pružaju studentima omogućili su im da njihova borba postane vidljivija. Za to vrijeme trpili su različite vidove pritisaka, prijetnji, a posjećivali su ih i pripadnici BIA-e. U proteklih nekoliko mjeseci poljoprivrednici su protestovali širom Srbije, blokirali saobraćajnice u različitim gradovima i mjestima, ulazili u opštinske zgrade… Zahtjevi se tiču preispitivanja odluka o subvencionisanju gazdinstava, otkupnih cijena, poreza na imovinu, akciza na gorivo i drugih pitanja. Suština svih njih je ista – traže od vlasti da zaustavi propadanje ove privredne grane i zaista vodi poljoprivrednu politiku. Njihovi protesti i dalje traju.
BOGATIĆ
Sedmog februara ustala je i Mačva, tačnije Bogatić. Poljoprivrednici, ekološki aktivisti, grupe građana i stanovnici ovog mjesta ušli su u opštinsku zgradu dok je u toku bio javni uvid za nacrt Prostornog plana. Tema je bio litijum, odnosno istraživanje litijuma i bora u Zapadnoj Srbiji. Pod sloganom “Nećete kopati, Mačva nije na prodaju”, dio građana se okupio na ulici, dok su poljoprivrednici traktorima blokirali saobraćaj. Došlo je do manjeg koškanja i verbalnog sukoba sa odbornicima vladajuće koalicije, ali su veći incidenti izbjegnuti. Dio građana koji je ušao u zgradu Opštine istjerao je šefa odborničke grupe SNSa, koji se – vidi se na snimcima – nevješto pravdao da je i sam “protiv litijuma”. Demonstranti u Bogatiću podržali su studente i održali petnaest minuta tišine za nastradale u padu nadstrešnice.
RAČA
Desetak dana nakon protesta u Bogatiću, poljoprivrednici iz Rače kraj Kragujevca traktorima su blokirali Karađorđevu ulicu, a potom i zgradu Opštine. Oni su protest protiv lokalnih vlasti započeli krajem januara, te su više puta mjestimično blokirali saobraćaj u gradu. Istakli su da na taj način pružaju i podršku studentima širom Srbije koji su u blokadi. Poljoprivrednici su nezadovoljni povećanjima opštinskog poreza na imovinu, koji je samo u 2025. godini povećan za šezdeset odsto. Ako se posmatra četiri godine unazad, ukupno povećanje je 250 odsto, naveli su poljoprivrednici. Predstavnici opštinske vlasti pokušali su da se pravdaju izjavama kako je porasla vrijednost zemljišta, međutim, poljoprivrednici nisu odustajali. Pored zahtjeva da se smanji opštinski porez na imovinu, poljoprivrednici zahtjevaju i smjenu lokalnog rukovodstva, koje optužuju za bahatost, korupciju i zloupotrebu javnih resursa. Uprkos pritiscima i prijetnjama, protest je završen 26. februara kada je usvojen zahtjev demonstranata da se opštinski porez na imovinu vrati na prošlogodišnji nivo. Iako su poljoprivrednici odnijeli pobjedu na lokalu i okončali protest, najavili su da će “opštinarima nastaviti da dišu za vratom” kako bi zastupali interes građana umjesto svog.
GRADSKO SAOBRAĆAJNO PREDUZEĆE BEOGRAD
Radnici Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP) Beograd, predvođeni zaposlenima u pogonu “Dorćol”, pridružili su se petog februara protestima širom Srbije i predali svoje zahtjeve upravi Grada. U protestnoj šetnji od depoa na Dorćolu do Skupštine grada Beograda pridružila im se i grupa studenata. Tražili su odustajanje od svih odredbi koje se tiču planiranog ukidanja trolejbuskih linija, garancije da će depoi GSP-a na Dorćolu ostati u ovom preduzeću, hitno raspisivanje tendera za kupovinu sto novih savremenih trolejbusa, kao i preispitivanje ugovora kojim su pojedine gradske linije ustupljene privatnim prevoznicima. Vlastima je dat rok od dvije nedelje da odgovore na zahtjeve. Radnici i sindikati GSP-a već godinama upozoravaju na sistemsko uništavanje ovog preduzeća. Autobuske linije se daju privatnim prevoznicima bliskim vladajućoj partiji, kao što je posljednja odoluka da se gradski trolejbusi zamene privatnim elektroautobusima preduzeća “Strela” iz Obrenovca. Uslovi rada sve su lošiji, vozila u neadekvatnom stanju, a “uvozi” se i veliki broj stranih radnika koji pristaju da rade za niže nadoknade. Kako je rok istekao, a zahtjevi nisu ispunjeni, radnici GSP-a su 20. februara održali novi protest. Uz povike “Ne damo trole”, pridružila im se i grupa studenata. Sredinom marta, u znak protesta što gradska vlast nije odustala od namjere da ukine trolejbuski prevoz, nekoliko stotina radnika GSP-a blokiralo je na sat veliku raskrsnicu u centru grada. Ponovo im se pridružila grupa studenata, mahom sa Saobraćajnog fakulteta. Veći protesti radnika GSP-a nisu se nastavljali, a ni zahtevi do danas nisu ispunjeni…