Danas

SRBIJA IMALA VEĆI RAST BDP-A DO 2012. GODINE

Vučićeva ekonomska politika dugoročno osuđena na propast

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije porastao je za više od 130 odsto u poslednjih 25 godina, ali taj rast nije bio ravnomeran. Dok je do 2012. godine napredak bio dinamič an, u narednoj deceniji taj tempo je usporio. Da li su mere fiskalne konsolidacije i kovid usporile rast ili pak pogrešan plan razvoja?

Bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji za 25 godina, računajući i prognoze za 2025, porastao je za 130,8 odsto. Od Srbije su veći relativan rast u tom periodu iz okruženja ostvarili su Albanija, Kosovo* i Rumunija, dok su ostale susedne zemlje bile manje uspešne. To Srbiju stavlja na 86. mesto među zemljama sveta po rastu BDP-a, pokazuju baze Međunarodnog monetarnog fonda i proračun ekonomiste Miroslava Zdravkovića. On je podelio ovaj period na dve celine, pa je tako računao od 2000. do 2012. godine, kao i od 2013. do 2025. godine, što se poklapa i sa smenom vlasti u Srbiji. Na rast su tokom godina negativno uticali brojni faktori, od svetske ekonomske krize do pandemije kovid virusa. Ono što je računica pokazala, jeste da je Srbija u prvom periodu posmatranja ostvarila rast BDP-a od 60,3 odsto, dok su veći relativan rast u okruženju ostvarile Albanija, Rumunija i Bugarska. U drugom periodu, prema računici, Srbija je imala usporavanje ekonomskog rasta. Zdravković objašnjava da je to bila posledica „fiskalne konsolidacije“ koja je uticala da se BDP poveća samo za 13,7 odsto u šestogodiš njem periodu, od 2013. do 2018. godine. Posle je i zaključavanje zbog virusa korona uticalo na pad BDP-a u 2020. godini, pa je za osam godina nakon 2012. BDP povećan za samo 17,5 odsto, objašnjava on. U periodu od 13 godina, uključujuć i i 2025, očekuje se da rast BDP-a iznosi 44 odsto, što je manje od 60,3 odsto u prethodnom dvanaestogodi- šnjem periodu, ali će po ovom rastu Srbija biti na gotovo identičnom 80. mestu u svetu po privrednom rastu, kao i u prvom podperiodu. To, prema njegovom tumačenju, znači da nije samo Srbija usporila, već je usporavanje bilo opšte i verovatno posledica pada BDP-a u većini zemalja u 2020. godini. Od susednih ekonomija, veći relativan rast imaće Kosovo*, Rumunija, Crna Gora i Albanija, dok su BiH i Hrvatska veoma bliske našem rastu. U celom periodu posmatranja najveći relativan rast ostvarile su Gvajana, Etiopija i Kina, koje su povećale BDP od skoro jedanaest pa do skoro sedam puta. Najveći pad BDP-a imale su Venecuela, Jemen, Portoriko i Sudan, a najmanji relativan rast Italija, Libija i Grčka. Ekonomista Danilo Šuković za Danas objašnjava da je taj nešto značajniji rast u prvih 12 godina delom rezultat jako niske baze. „Ono što se desilo devedesetih godina pod vlašću Miloševića, to su bile katastrofe za ekonomiju, bile su sankcije, hiperinflacija, ratovi…to je razorilo ekonomiju. Od niske baze može da se napravi značajniji rast“, navodi on. Međutim, taj rast koji je dobro krenuo, kako podseća, zaustavila je ekonomska kriza 2008. godine. Što se tiče rasta posle 2012. godine, Šuković smatra da je taj sporiji razvoj rezultat ekonomske politike koja je „bila osuđena da nema uspeh na dugi rok“. „Tu je prvenstveno problem politika fiksnog kursa dinara, a to upropaš tava svu izvoznu privredu. To je nešto čime se ovaj režim hvali, a na dugi rok ima pogubne rezultate“, upozorava on. Podseća da je orijentacija kod nas na strane direktne investicije uz subvencije koje su netransparentne. „Sada imamo zastoj u prilivu tih investicija i dezinvesticije, odnosno povlačenje nekih investicija. Mnogi su tu došli samo da steknu benefit od velikih subvencija koje država pruža. Oni nisu ni puno zainteresovani da reinvestiraju, već svoju dobit iznose iz zemlje“, ukazuje Šuković. On naglašava da su to neki od glavnih problema, pored toga što smo imali kovid, koji je svakako ostavio posledice. Naš sagovornik dodaje i da svi projekti u infrastrukturu utiču na rast, ali da su rađeni netransparentno. „Time se stvorilo plodno tle za bujanje ionako velike korupcije. A kada imate veliku korupciju i slabe institucije, to ne može dati dobre rezultate. Problemi u funkcionisanju institucija se reflektuju na ekonomski rast, a pošto su naše institucije zarobljene i podložne korupciji, ti rezultati postaju sve pogubniji“, kaže Šuković. Što se tiče fiskalne konsolidacije, on smatra da je ta kriza mogla da se prevaziđe i bez toga…