Danas

PLATA ZA ŽIVOT ILI PREŽIVLJAVANJE

Srbija i dalje pri dnu evropske lestvice minimalnih zarada, kaže statistička agencija Evropske unije (EU), Eurostat

Prosečna neto minimalna zarada u Srbiji u 2025. godini iznosi 53.592 dinara, odnosno oko 460 evra, i prvi put je izjednačena sa minimalnom potrošačkom korpom - čime je postignut cilj za koji su se sindikati godinama borili.

Iako je ovaj dugogodišnji cilj sindikata konačno ostvaren, minimalna zarada u Srbiji i dalje ostaje među najnižima u Evropi. Naime, statistička agencija Evropske unije (EU), Eurostat, objavila je nedavno podatke o visini minimalne zarade u Evropi za prvu polovinu ove godine, a prema tim podacima, Srbija je pri dnu lestvice. Zemlje sa nižim minimalcem su Bugarska, Albanija i Severna Makedonija. Podaci o visini minimalne zarade objavljeni na Eurostatu odnose se na prvu polovinu ove godine, a izraženi su u bruto iznosima (uključuju poreze i doprinose) u evrima. Najniži minimalac u Evropi ima Albanija i iznosi 408 evra, iznad nje je Bugarska čiji minimalac iznosi 551 evro, a treći najniži minimalac na Starom kontinentu ima Srbija koji iznosi 619 evra. Bolja od Srbije je Crna Gora koja je, podsetimo, od 1. oktobra prošle godine povećala minimalnu zaradu sa 450 na 600 evra za one sa završenom srednjom školom, a za one sa višim stepenom obrazovanja minimalac iznosi 800 evra. Prema podacima na Eurostatu, bruto minimalna zarada u Crnoj Gori za prvu polovinu godine iznosi 670 evra. Podaci za Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju nisu objavljeni na Eurostatu, ali prema njihovim zvaničnim podacima, BiH ima višu minimalnu zaradu od Srbije, a Makedonci nižu. U BiH neto minimalac iznosi 1.000 konvertibilnih maraka, što je oko 510 evra, a u Severnoj Makedoniji oko 370 evra. U Srbiji je neto minimalac 460 evra. Kada je reč o visini minimalne zarade u ostalim zemljama u regionu, u Mađarskoj iznosi 707 evra, u Rumuniji 814 evra, a u Hrvatskoj 970 evra. Minimalac u Sloveniji čak prelazi 1.000 evra i iznosi 1.278 evra. Najviši minimalac u Evropi ima Luksemburg koji iznosi 2.638 evra, zatim Irska sa 2.282 evra, a treći najveći minimalac zabeležen je u Holandiji i iznosi 2.193 evra. Nacionalne minimalne zarade nemaju Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska, te za njih podaci na Eurostatu ne postoje. Prema zvaničnim podacima, minimalac u Srbiji prima oko 100.000 radnika, dok sindikati tvrde da mnogo više zaposlenih toliko mesečno zarađ uje. Minimalna zarada određuje se na osnovu dogovora predstavnika vlasti, sindikata i poslodavaca.Pregovori o minimalnoj zaradi svake godine za narednu godinu počinju 15. avgusta i treba da budu završeni do 15. septembra, a ako se ne postigne dogovor procenat povećanja minimalca određuje Ministarstvo finansija. Prošle godine prvi put je dogovoreno da minimalna zarada bude izjednačena sa minimalnom potro- šačkom korpom. Neto minimalna zarada u januaru iznosila je 56.672 dinara, dok je, prema podacima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, minimalna potrošačka korpa (obuhvata jednu tročlanu porodicu) u istom mesecu iznosila 55.085 dinara. To znači da je minimalac u januaru bio i nešto viši od minimalne potrošačke korpe. Pozitivno je i to što minimalac u Srbiji iz godine u godinu raste. Na primer, pre deset godina, tačnije 2015. godine, minimalna zarada je iznosila 21.054 dinara, što znači da je do danas porasla za čak 154,5 odsto. Prošlogodišnjim dogovorom tri strane o podizanju minimalne zarade za 13,7 odsto nisu bili zadovoljni predstavnici sindikata „Sloga“ koji su poručili da minimalac, iako nominalno povećan, ostaje „ispod ljudskog dostojanstva“. Ovaj sindikat je kritikovao i predstavnike sindikata koji su pristali na taj iznos, upozoravajući da će to dodatno oterati radno sposobno stanovništvo iz Srbije, dok će poslodavci sve više uvoziti jeftinu radnu snagu iz inostranstva. Predsednik tog sindikata Željko Veselinović rekao je za Danas da su minimalna zarada i minimalna potroš ačka korpa „davno prevaziđene kategorije“. Kada je reč o minimalnoj zaradi, Veselinović je istakao da se ona isplaćuje samo u slučaju kada neko preduzeće posluje sa problemima i to samo na ograničen period. „Na žalost, u praksi se pokazuje da je minimalna zarada ili tek nešto iznad nje postala nešto sasvim normalno“, izjavio je Veselinović. Ukazao je i da je minimalna potrošačka korpa u današnje vreme zastarela kategorija, jer je, kako je rekao, sada za merenje aktuelna Plata za dostojanstven život koja iznosi nešto više od 140.000 dinara za tročlanu porodicu i to je mera koja treba da se primeni u obračunu. Veselinović je naveo da Srbija sada ima dodatni problem, jer zarada u Srbiji jeste porasla, ako se računa u evrima, ali su, podseća, porasle i cene robe i usluga. „Cene u Srbiji su veće nego u većini zemalja Evropske unije i sada imamo situaciju da pojedine firme zatvaraju pogone i fabrike, jer ispada da više nismo jeftina radna snaga i jer je jeftinije poslovati u Severnoj Makedoniji, Albaniji i Moldaviji, ali i u Tunisu, Egiptu i Maroku. Tako da mi sad pored male plate i visokih cena imamo dodatni problem najave napuštanja Srbije od strane mnogih firmi“,…