Danas

GURANJE SVOJE KRIZE U DRUGI PLAN

Može li Srbija trpeti posledice zbog toga što, po rečima predsednika Vučića, ne prihvata presudu protiv Milorada Dodika

Odbijanje Srbije da prizna presudu Suda Bosne i Hercegovine Dodiku zbog nepoštovanja odluka Kristofera Šmita treba posmatrati i u kontekstu političke krize u kojoj se nalazi režim Aleksandra Vučića, smatraju mahom naši sagovornici koji nisu saglasni kada je u pitanju ispravnost ovog zaključka Saveta za nacionalnu bezbednost

Ipak, sagovornici Danasa ne očekuju konkretnije akcije nakon ove odluke, napominjući pak da Srbija može upasti u problem ako dođe u situaciju da ne izruči Dodika. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon zavr- šene sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, kada je rekao da je doneta odluka da Srbija ne prizna presudu Dodiku i da je ta odluka obavezujuća za sve organe Republike Srbije. „Ukoliko bude izdat nalog za hapšenje Milorada Dodika dok se bude nalazio u Srbiji, Srbija ga neće uhapsiti. Svi državni organi su obavezni da poštuju odluku Saveta, a on je uvek dobrodošao ovde“, rekao je Vučić.
Predsednik Republike Srpske, Milorad Dodik, prekjuče je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant, ne smatra da će odluka da Srbija ne prizna presudu Dodiku dramatično uticati na njen međunarodni položaj, te poručuje da je mnogo značajnije šta će se u tom smislu dogoditi sa Republikom Srpskom, za koju kaže da je opstala i pored nekoliko zabrana nekom od njenih političara da se bave politikom. „To se desilo Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, pa onda početkom 21. veka Šaroviću, Kalinić u i Čaviću. Mislim da će prosto, bez obzira koliko je uslovno rečeno značajna figura Milorad Dodik, Republika Srpska svakako postojati i bez njegovog aktivnog učestvovanja u politici, s jedne strane. S druge strane, od Srbije se već duže vreme očekuje da usaglasi na neki način svoju spoljnu politiku sa stavovima EU“, ukazuje on. Dobrosavljević navodi da nije siguran da Srbija na bilo koji način ima kapaciteta da sprovede bilo kakvu politiku koja nije u okvirima onoga što je bitno za njen geopolitič ku kurs, a to je EU.
„Preko 60 odsto spoljnotrgovinske razmene Srbije se odvija sa EU. Nešto malo manje od 20 odsto se odvija sa zemljama CEFTA, zemljama okruženja koje teže između ostalog da uđu u EU. S druge strane, kada pogledate okruženje, mi smo zaista na neki način ili u okruženju zemalja koje se nalaze u NATO paktu, ili u krajnjim slučajevima one koje nisu u NATO paktu imaju NATO baze na svojim teritorijama. To su neke geopolitičke okolnosti koje nam ne dozvoljavaju da baš imamo prostor nekog imaginarnog suvereniteta u kojem bismo funkcionisali onako kako mi želimo“, smatra Dobrosavljević. Sonja Biserko, predsednica Helsinš kog odbora za ljudska prava, smatra da presuda Dodika predstavlja značajan iskorak u jačanju integriteta pravosuđa Bosne i Hercegovine. Evropska unija i Velika Britanija podržale su odluku Suda i zatraž ile njeno puno poštovanje.
„Istovremeno, predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacuje ovu presudu, čime po ko zna koji put demonstrira da ne priznaje Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu. Politički pad Milorada Dodika najavljuje i kraj neuspelog projekta ‘Srpski svet’, koji je godinama blokirao ne samo funkcionisanje Bosne i Hercegovine, već i stabilizaciju celog Zapadnog Balkana. Stiče se utisak da u ovom trenutku Srbija ne pokazuje istinsku političku volju da stane u čvrstu odbranu Dodika, što dodatno oslikava promene unutar same zemlje“, kaže.
Biserko ukazuje da u kontekstu aktuelnih dešavanja u Srbiji, Vučićeva izjava može se tumačiti i kao pokušaj da predupredi sličan scenario, koji bi imao ozbiljne posledice po njegovu političku sudbinu. U tom svetlu, indikativne su odluke tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića, koji je naredio hapšenje nekoliko bliskih saradnika Aleksandra Vučića. „Iako pozadina i dinamika unutar tužilaštva još nisu u potpunosti jasne, očigledno je da dolazi do raslojavanja čak i unutar najužeg kruga vlasti, nad kojim je do sada Vučić imao gotovo apsolutnu kontrolu“, poručuje Biserko…