Danas

SIGURNO DA LITIJUM NEĆE BITI NA STOLU

Da li će u budućem studentskom programu biti mesta za Evropsku uniju i Zapad

Iako je još uvek rano za predviđanje kakav će program studenti ponuditi građanima na izborima, na osnovu dosadašnjih akcija i poteza jasno je da se mnogi studenti, kao i građanski pokret oko njih, zalažu za neke od osnovnih vrednosti na kojima se temelje EU i zapadna civilizacija.

Na pitanje šta studenti mogu da ponude Zapadu u svom budućem programu, sagovornici Danasa uglavnom odgovaraju da ima još vremena za izjašnjavanje o ovoj temi. Podrška i spremnost na saradnju EU sa mogućom novom vladom Srbije, čija bi okosnica bili oni koje studenti kandiduju na svojoj listi, a na izborim podrže građani, važna je ako Srbija ne želi da bude izolovana. Međutim, podrška, ulaganje i saradnja u međunarodnim odnosima uglavnom nije bez koristi, te se postavlja pitanje, šta studenti mogu da ponude Zapadu uzimajući u obzir interese EU i Amerike u ovom regionu. Miljan Mladenović, saradnik Novog trećeg puta, za Danas navodi da je još rano da se daju predviđanja, jer niti znamo kada će izbori biti, ni da li će i u kom formatu studenti na njima zaista i učestvovati kada budu raspisani, niti kako bi ta lista mogla da izgleda. – Iz perspektive Zapada, za ovaj region u najširem mogućem smislu najvažnije je da se mir održi. Posmatrano iz tog ugla, izdvojio bih tri jasna znaka koje bi „Zapad“ verovatno najviše voleo da vidi: ignorisanje i/ili političko saplitanje Dodika iz Beograda, uklanjanje nezvaničnih struktura moći na severu Kosova i energetska diversifikacija, tačnije udaljavanje od Rusije po tom pitanju. Iz ugla EU verujem da bi i zaoštravanje odnosa sa Orbanom bilo značajno pozdravljeno. Da li je realno očekivati da se „studentska lista“, kakvu trenutno možemo očekivati na osnovu svega što možemo pročitati u medijima, uhvati u koštac sa ovim izazovima? Teško, ali ne i nemoguće – ukazuje on. Kako pojašnjava, Dodik se izdvaja kao verovatno najlakša meta zbog prisnih odnosa sa trenutnim vlastima, pa ga je lako napadati. – Takođe, verujem da je i Orban relativno laka meta, tim više što nije politički jak kao nekada, a opozicioni gradonačelnik Budimpešte već je pokazao naklonost ka studentskom pokretu – kaže Mladenović. Duško Lopandić, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, za Danas kaže da je teško govoriti u tuđe ime posebno kad se radi o široko zasnovanom pokretu, politički nedefinisanom i koji je prvenstveno fokusiran na stanje u zemlji, a mnogo manje na međunarodno okruženje. – Studenti su pokazali visok nivo demokratičnosti i kapacitet socijalnog okupljanja što dugoročno može imati pozitivne efekte ne samo za eliminisanje autokratije i stabilnost u Srbiji nego i primer u regionu i šire. Studentski pokret je pokrenuo Srbiju iz stanja blokade i podstakao obnove pravne države što će šire pomoć i i evropskom projektu na duži rok. Deblokiranje stanja zarobljene države u Srbiji pomoći će dugoroč- no boljem regulisanju regionalnih odnosa u evropskom okviru. Vrednosti koje studenti zastupaju su evropske, pa ovaj pokret suštinski ima proevropski karakter – navodi on. Dodaje da je i spoljna politika Srbije zarobljena i podvrgnuta interesima SNS klike, pa će promena vlasti dovesti do pozitivnih promena u tom domenu. Kada je reč o evropskom strateškom interesu za iskopavanje litijuma, Lopandić podseća da je srpsko društvo, od lokalne zajednice preko eksperata do raznih NVO i opozicije, pa čak i pristalica SNS-a, prilično jedinstveno u protivljenju toj ideji. „Tako da je to projekat koji do daljeg neće biti realizovan u Srbiji bez obzira na to ko je na vlasti. Sa vlastima koje nisu sposobne da pokrenu društveni dijalog ni po jednoj temi međunarodna zajednica gubi vreme ako očekuje da će im oni ‘isporučiti’ ovaj projekat nasuprot celom srpskom društvu“, smatra on…