Vreme

INTERVJU: DUŠAN VUČIĆEVIĆ, POLITIKOLOG

Postizborna kohabitacija Vučića i studentske vlade

Pretpostavljam da će se zbog sveukupne slike SNS služiti svim dozvoljenim i nedozvoljenim sredstvima, od kojih je brojnima bio sklon i u prethodnim izbornim ciklusima: imaćemo lažne opozicione liste, lažne manjinske liste, lažne studentske liste...

Verovatno i pokušaje da se u najvećem broju naseljenih mesta u Republici Srpskoj otvore birališta. Za SNS najveći problem predstavlja to što će teško pronalaziti uspešne pojedince koji u politici predstavljaju nova lica, jer vidimo da trenutno vrlo malo ljudi jeste spremno da na sebe preuzme stigmu koju takav poduhvat nosi. Istovremeno, svi koalicioni partneri su im predaleko od cenzusa Ukoliko bi bili raspisani u relativno kratkom roku, vanredni parlamentarni izbori doveli bi do značajne izmene sastava republičkog parlamenta, odnosno do formiranja vlade koju bi podržavali studenti. Vučić bi sa predsedničkog mesta morao kohabitirati sa skupštinom u kojoj nema većinu i sa vladom u kojoj ne bi bilo SNS i njegovih partnera. Trend pada popularnosti Vučića i SNS i dalje traje. Kada je reč o naprednjačkim partnerima (izuzev manjinskih), oni se nalaze daleko ispod cenzusa, a SPS je na istorijskom dnu. Tu partiju više ništa ne može spasiti. Zbog svega ovoga Vučić odbija da raspiše izbore, ali čini se da vreme nije na njegovoj strani. Ovako kazuju i osnovni rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je sprovela agencija “Sprint Insight”, a naš sagovornik, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dušan Vučićević, nalazi se na čelu tima istraživača. U sledećem broju “Vremena” istraživači će opširnije predstaviti rezultate istraživanja, a sada pričamo o trendovima i ključnim nalazima.
Krenimo u razgovor logičnim pitanjem. Koliko su uopšte pouzdana istraživanja u ovako uzavreloj političkoj situaciji, dugoj i tegobnoj društvenoj krizi? Čini se da je mnogo ljudi u velikom strahu da slobodno govori o političkim preferencijama.
– Čak i u ovakvoj političkoj situaciji ne postoji ništa bolje za ocenu u kom se pravcu kreće Srbija od metodološki dobro osmišljenog i na terenu sprovedenog istraživanja javnog mnenja. Naravno da postoje brojni problemi. Pojedini istraživači tvrde da mi merimo iskrivljeno javno mnenje, ono koje je pod strahovitim udarom režimske propagande – što jeste tačno – ali tako oblikovano javno mnenje i glasa na izborima. Drugi problem, koji je u većoj meri postojao do početka 2025. godine – jeste strah ispitanika, posebno opoziciono nastrojenih da pristanu da učestvuju u istraživanju. Neretko bi anketari bili poistovećivani sa članstvom Srpske napredne stranke, što je vodilo smanjenju udela prihvatanja da se na pitanja uopšte odgovori. Studentski protesti su u dobroj meri odagnali taj strah, iako bismo i dalje voleli da je response rate nešto veći i sličniji onom koji postoji u demokratskim državama. Ono što nam uvećava poverenje u podatke jesu pitanja koja postavljamo u vezi sa glasanjem na prethodnim parlamentarnim izborima i demografska pitanja. Ako tu, u odnosu na rezultate koje smo imali u decembru 2023. i popisu sprovedenom 2022, ne postoje velika odstupanja kada su u pitanju starosne kategorije i pol, kao i stepen obrazovanja, onda možemo da kažemo da su se anketari dobro držali svih postavljenih pravila i da je pouzdanost u rezultate koje smo dobili – velika.
Da li rezultati vašeg istraživanja mogu da objasne činjenicu da režim i istraživačke kuće bliske njemu – dugo već javno ne saopštavaju rejtinge političkih stranaka?
– Da. Bilo je od početka studentskog i građanskog bunta više istraživanja, neka smo radili i mi, ali najveći deo njih nije bio javno objavljivan. Srpska napredna stranka, ili još bolje rečeno, stranke koje su činile vlast u prethodnom periodu a koje se sada nalaze pod kišobranom famoznog Pokreta za narod i državu, u ozbiljnom su padu. On naravno nije toliki da bismo mogli da kažemo da je podrška nestala, ali pokret teško, čak i u ovako neravnopravnim uslovima, može da računa na pobedu. Negde u februaru još je i delovalo da su u blagoj prednosti, ali se situacija nakon toga dodatno menjala na njihovu štetu. To je negde i trenutak kada je gospodin Vučić naglo prestao da priča o tome da se kriza rešava na izborima i da ih nudi suprotnoj strani kada god ona to poželi. Danas podaci pokazuju da čak i onaj neustavni savetodavni referendum o razrešenju predsednika Republike više nije na stolu i da će u SNS čekati neki povoljniji trenutak za odmeravanje podrške na biralištima.
Ali, s druge strane, režimu bi izbori dobro došli iz prostog razloga što im je više nego ikada potreban legitimitet. Oni ovako ne mogu da vladaju, bar se tako čini. Da li vaše istraživanje, uzevši sve faktore, može da ponudi odgovor kada bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti raspisani?
– Verujem ne uskoro. Režim pokušava, već mesecima, a počevši negde od decembra 2024, da stvori sliku da je opravdani studentski i građanski bunt – pobeđen. Pobedu su proglašavali najmanje šest puta i svaki put bi im se vratila kao bumerang. Ukoliko bi se protesti zaustavili, a kako stvari stoje izgleda da neće, ukoliko bi se u antirežimskom javnom mnenju stvorila apatija da je propuštena još jedna prilika, to bi verovatno bio dobar trenutak za raspuštanje Narodne skupštine. Kako nas verovatno čeka vruća jesen, sumnjam da će procena biti da legitimitet treba obnavljati na prevremenim izborima. Postoje naravno i drugi faktori koji bi mogli da utiču na raspisivanje izbora, pre svega pritisak sa strane, ali trenutno ne izgleda da će se tako nešto ubrzo desiti. Ostaje, dakle, pritisak iznutra i procena da svaki dan odugovlačenja dodatno slabi rejting partija vlasti, te da je taj pad najbolje zaustaviti na izborima.
Ako bi bili raspisani u relativno kratkom roku, šta možemo da očekujemo na izborima? Šta kaže istraživanje?
– Ukoliko bi izbori bili raspisani za jesen mogli bismo da očekujemo razvlašćivanje SNS i kohabitaciju neke nove vlade i predsednika Republike.
U jednom intervjuu pre dva meseca konstatovali ste da veliki broj birača napušta SNS i da odlazi u apstinenciju. Da li ovaj trend i dalje postoji ili je zaustavljen? Koja vrsta birača napušta SNS i koji su njihovi razlozi?
– Broj birača koji tvrdi da je nekada verovao Aleksandru Vučiću, a da je sada prestao – sve je veći. Od nekih sedam (7) odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već 12 odsto. U ovoj grupi se ne nalaze samo glasači SNS, zapravo je proporcionalno gledano tu znatno veći broj onih koji su u prethodnom periodu podržavali koalicione partnere SNS. U prvim mesecima ti birači su se povlačili u apstinente, što je i u skladu sa nekim teorijskim pretpostavkama o biračkom ponašanju, ali kako ovi protesti traju sada već gotovo osam meseci, mi već možemo da tvrdimo da se jedan manji deo njih seli i ka studentskoj listi…