Danas

SRBIJA POLAKO POSTAJE POLICIJSKA DRŽAVA

Reagovanje MUP-a na odluku Višeg suda u Užicu – pritisak na pravosuđe

Izreka „Ko će koga nego svoj svoga“ obistinila se u našoj državi juče kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova, žargonski rečeno, „napalo“ Viši sud u Užicu zbog toga što je oslobodio sedmoro Užičana koji su privedeni tokom blokade magistrale u ovom gradu.

MUP optužuje sud da ćute na „nasilje nad policijom“, a celokupno saopštenje deluje kao blaga pretnja pomenutoj instituciji, zbog čega se stvara mogućnost da sudovi širom Srbije oštrije postupaju sa građanima privedenim na protestu. „Smatramo neprimerenim da sudska vlast kao nezavisna grana vlasti, donose- ći odluke na štetu policijskih službenika, koji profesionalno i zakonito obavljaju svoju dužnost, podleže pritisku dela javnosti i puštanjem osumnjičenih da se brane sa slobode, umanjuje težinu izvrš enog krivičnog dela“, piše u pomenutom saopštenju MUP-a upućenom Višem sudu u Užicu. Takođe je navedeno da se MUP zalaže za apsolutnu zaštitu pripadnika policije koji „svakodnevno rizikuju svoj život štiteći ustavni poredak i zakon“. Pored toga što ovo predstavlja svojevrsni pritisak na sudove širom Srbije kako bi pojačali represiju prema demonstrantima, pitanje je i da li će se odluka suda o sada puštenim Užičanima naprasno promeniti zbog reakcije MUP-a. Policijski zastavnik u penziji Milan Dumanović ocenjuje za Danas da su predstavnici MUP-a ponovo dali sebi za pravo ono što im svakako ne pripada – a to je da komentarišu odluke sudova. „Od dolaska SNS-a na vlast ustalila se praksa u MUP-u da je određivanje pritvora – kao mera obezbeđenja dostupnosti lica u krivič nom postupku – najvažnije pitanje, umesto da to bude pravosnažna odluka suda. Da li će nekom licu biti određena mera pritvora, ne odlu- čuju ni MUP ni političke stranke na vlasti, već isključivo sud kao nezavisan organ“, objašnjava Dumanović. Naš sagovornik smatra da je i u ovom slučaju najva- žnije kakva će biti konačna odluka suda, a ne sama mera pritvora. „Takođe, MUP treba da odgovori da li je pokrenuo bilo kakav postupak protiv policajaca koji su maltretirali i tukli novinare, obraćali im se sa ‘mrš odavde’ ili ih vukli za kosu. U tim slučajevima bi MUP takođe trebalo da se izjasni – da li je i to za meru pritvora ili možda nije“, kaže Dumanović. Ukoliko bi sud promenio ovu odluku, to bi, kako navodi, značilo da smo definitivno prešli u stadijum policijske, a ne pravne države – makar prividno. „Ipak, smatram da još uvek ima dovoljno sudija koje postupaju isključivo u skladu sa zakonom i donose presude – u ime naroda“, zaključ uje Dumanović. Advokat Vladimir Terzić postupak Ministarstva unutraš njih poslova, koje javno komentariše sudske odluke na način koji implicira politički ili institucionalni pritisak, smatra krajnje neprimerenim i opasnim po načela podele vlasti i nezavisnosti pravosuđa. „Sudovi odlučuju na osnovu zakona i dokaza, a ne prema očekivanjima izvršne vlasti. Kod prvostepene odluke postojala je sumnja da je vršen pritisak na sudiju koja je odlučivala o pritvoru, što je izazvalo oštar protest građana. Takvi komentari policije ne doprinose pravnoj sigurnosti – već je urušavaju“, objaš njava Terzić. Naglašava da sudska odluka o ukidanju pritvora nije i ne može biti znak da je napad na policiju dozvoljen, već odraz toga da u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za produž enje pritvora. „Ti uslovi nisu postojali ni u trenutku određivanja pritvora. Pritvor nije kazna, već procesna mera koja se određuje pod tačno utvrđenim uslovima – a ne kao odgovor na političke poruke“, navodi Terzić…
Efekat zastrašivanja
Vladimir Terzić ukazuje da sama reakcija MUP-a ne bi smela da utiče na dalja postupanja sudova, jer bi to bilo protivno osnovnim principima vladavine prava.
„Međutim, postoji zabrinutost da bi ovakav javni pritisak mogao imati efekat zastrašivanja i podstaći sudove da ubuduće, iz predostrožnosti, postupaju strože prema demonstrantima – što bi bilo izuzetno loše za pravni poredak i društvo u celini. Time bi se dodatno produbio jaz koji je stvoren između većine građana i vlasti koju podržava interesno povezana manjina“, zaključuje Terzić.