Danas

CENE PŠENICE ISPOD SVAKE RAČUNICE

Da li se isplati i moguća rekordno dobra žetva sa aspekta hektarskog prinosa

Pred početak žetve otkupljivači nude „ponižavajuće“ niske cene pšenice, dok s druge strane država interveniše nudeći 23 dinara po kilogramu. Uticaj na povećanje cena može da se ostvari samo ako država kupi velike količine.

Kako se približila žetva pšenice u Srbiji, tako se sve više priča i o njenoj ceni. Neki su žetvu već započeli, otkupljivači nude cene koje su mahom jako niske, a sa druge strane država nudi pomoć poljoprivrednicima, tako što će ona otkupiti deo pšenice. Ipak, nije poznato koliki deo, jer Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije izašlo sa tim podatkom, a ni list Danas nije uspeo da dobije taj odgovor od ove institucije. Međutim, ono što znamo je da je Ministarstvo, nakon sastanka sa udruženjima poljoprivrednika iz više okruga, donelo odluku da preko republičke Direkcije za robne rezerve ponudi intervencioni otkup pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni bez PDV-a, odnosno 23 dinara po kilogramu. „To je maksimum u ovom trenutku i na taj način želimo da pošaljemo jasnu poruku da država stoji iza svojih poljoprivrednika“, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić. On je dodao da na taj način žele da obezbede podršku proizvođ ačima u uslovima nestabilnog tržišta i smanjene tražnje. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin za Danas ističe da je situacija veoma dobra, s obzirom da su uslovi idealni za žetvu pšenice. „Ova temperatura ne bi trebalo da bude problem, bitno je samo da ne padne neka veća kiša i ne prekine žetvu. Sadašnja situacija je vrlo povoljna i po nekim predviđanjima to može čak da bude i rekordno dobra žetva sa aspekta hektarskog prinosa, odnosno prinosa po jedinici površine“, objašnjava on. Galetin naglašava da bi prinos mogao da nadmaši i prošlogodišnji, koji je bio veoma dobar, oko 5,2 tone po hektaru. „Ove godine bismo mogli da imamo i čak celih 5,5 tona po hektaru, što bi ukupan prinos stavilo negde između tri i tri i po miliona tona“, navodi on. Naš sagovornik podseća i da je prošle godine posejano nešto manje od 600.000 hektara pšenice. I ukazuje da je uvek nekih mesec dana pred žetvu isti scenario. „Otkupljivači nude neku akontnu cenu, a ta cena je uvek niska. Ove godine su startovali sa jednom stvarno ponižavajuće niskom cenom od 16, 17 dinara pa do 19. To je ispod svakog nivoa i ne može se zatvoriti ni elementarna proizvo- đačka kalkulacija“, upozorava on. Kako pojašnjava, u vreme žetve kada je pritisak ponude najveći, po logici i cena je najniža. „I to otkupljivači koriste. Imate mnogo poljoprivrednika kojima sada treba novac, jer je to prvi veći novac koji ratari dobijaju i oni su u nezahvalnoj situaciji da budu na neki način ucenjeni od strane otkupljivač a“, ukazuje Galetin. Prema njegovim rečima, dobra vest je što na berzi za novu pšenicu tražnja kandiduje cene od 21 ili 21,5 dinara. „To znači da će to biti i nešto više. Ako krene sa 21 dinar, iskustvo nam govori da bi to kasnije, kao što je i prošle godine, moglo da ode na nekih 24 ili 25 dinara po kilogramu bez PDV-a“, navodi on. Kada je reč o intervenciji države, Galetin veruje da je to korektna ponuda. „Država je izašla sa ponudom od 23 dinara po kilogramu bez PDV-a, sada kada je pšenica oko 21 dinar, a realno možda i manje. Oni uvek izlaze sa cenom koja je za 10 do 15 odsto veća od tržišne cene. Međutim, država nije otkupni centar niti trgovac, ona popunjava svoje robne rezerve. Time može samo da podstakne tržište na neku malo veću cenu, po pravilu se to i dešava, ali kad prođe taj otkup tržište će opet sve uzeti u svoje ruke“, kaže on. Galetin napominje i da je bitno koliku količinu država planira da otkupi. „Mora se izaći sa malo većom količinom. Količina od 20.000 ili 30.000 tona je vrlo mala. Ako imate prinos od 3,5 miliona tona, tih 30.000 tona nije ni jedan odsto. Tu dolazi do problema ko će moći da proda i koliko god ta pravila i kriterijumi bili transparentni i jasni biće onih koji neće proći i biće nezadovoljni“, ukazuje on. Galetin objašnjava da ako imamo prosečan prinos od pet tona po hektaru, neke kalkulacije govore da je proizvođačka cena, ako se ne uzima zemljište u zakup, negde između 100.000 dinara i 1.000 evra. „Ako imate pet tona po hektaru, cena od 21 dinar bi bila takva da proizvođač bude negde na nuli. Ali svi se bave poslom da nešto zarade“, naglašava on…