Novi Magazin

LITIJUM, POLITIČKA STRATEGIJA

Jadar na silu u EU

Kako su meštani u dolini Jadra izvukli najtanju slamku u trgovinskom ratu Kine, SAD i Evropske unije, i šta bi nam to mogao doneti „strateški projekat“, a šta nepovratno oduzeti?

Jesmo li najnovijom odlukom Evropske komisije i zvanično postali taoci aktuelnog režima i besprizorne trgovine radi opstanka na vlasti ili smo i dalje gospodari sopstvene sudbine? Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne može odgovoriti sa dovoljno preciznosti da makar jednoj od zainteresovanih strana padne kamen sa srca a tu govorimo o građanima Srbije, političkoj eliti i Uniji čija automobilska industrija posrće pred konkurencijom jeftinih i kvalitetnih električnih automobila iz Kine?
IGRE GLADI:
Posle zabrane izvoza retkih minerala zemljama EU iz Kine u nastojanjima da se reši zavisnosti od Azijata, Brisel početkom meseca proširuje spisak „strateških projekata o kritičnim sirovinama“ izvan Unije svrstavši i zloglasni projekat „Jadar“ na ovu listu. Ova inicijativa dopunjuje listu od 47 strateških projekata u EU, usvojenu 25. marta 2025, kako je obrazloženo, svih 60 strateških projekata će „doprineti konkurentnosti industrije EU, posebno u sektorima kao što su elektromobilnost, obnovljivi izvori energije, odbrana i vazduhoplovstvo“. To su ujedno i prvi rezultati sprovođenja Zakona o kritičnim sirovinama koji je stupio na snagu u maju 2024. godine. Slučajno ili ne, samo dva meseca kasnije u Srbiji je potpisan Memoranduma o razumevanju o strateškom partnerstvu Srbije i Evropske unije u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila čime je suštinski Beograd „obećao“ otvaranje rudnika odnosno isporuku jadarita Uniji što su mnogi videli kao trampu aktuelnog režima za slepilo Brisela na sve ogoljeniju autokratiju u zemlji. Tada prisutni, nemački kancelar Olaf Šolc nije krio koliko je Unija gladna pa i očajna u potrazi za alternativnim izvorima retkih minerala poput jadarita iz koga bi se dobijao litijum: „Ovo je jedan važan evropski projekat i doprinos da Evropa ostane suverena u svetu koji se menja, da budemo nezavisni u snabdevanju sirovinama.“ Danas je Unija, a pre svega Amerika, u otvorenom trgovinskom ratu sa Kinom koja kontroliše približno 70 odsto svetske proizvodnje retkih strateških ruda. Kineski monopol je još izraženiji u pogledu retkih metala budući da ova zemlja drži čak 99 odsto njihovog rafinisanja i 90 odsto svetske proizvodnje trajnih magneta a koji su opšte prisutni u aparatima za domaćinstvo, telefonima, vetroturbinama i raketnim sistemima a automobilska industrija je glavni potrošač.
TRINAEST VELIČANSTVENIH:
U saopštenju EK nakon usvajanja spiska strateških projekata van zemalja Unije navodi se i da se deset od njih 13 tiču strateških sirovina neophodnih za električna vozila, baterije i skladištenje baterija, poput litijuma, nikla, kobalta, mangana i grafita. U istom dopisu objavljenom na sajtu EK šturo je objašnjeno i da će izabrani projekti imati koristi od koordinisane podrške Komisije, država članica i finansijskih institucija u vidu olakšavanja pristupa finansiranju i kontakata sa relevantnim kupcima. Procenjuje se da je za početak rada 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra. „Projekte su procenili nezavisni stručnjaci kako bi se osiguralo da ispunjavaju kriterijume utvrđene Zakonom o kritičnim sirovinama, posebno u pogledu ekoloških, socijalnih i upravljačkih standarda, kao i tehničke izvodljivosti. Pored toga, projekti moraju da budu obostrano korisni i da donose korist i Evropskoj uniji i trećim zemljama. Projekti su morali da pokažu izglede za doprinos bezbednosti snabdevanja EU, na primer kroz zaključivanje sporazuma o otkupu sa evropskim industrijama nafte i gasa“. Sve pomenuto, međutim, ipak ne znači da je stvar gotova i da bi građani Srbije trebalo da bace u vetar sve one dane provedene na mostovima i u protestima boreći se protiv rudarenja litijuma u Srbiji. Podsetimo da su krajem 2021. godine organizovani masovni protesti i blokade saobraćajnica i mostova nakon čega početkom 2022. godine Vlada saopštava da je posao stopiran te da se od svega odustalo. Ispostavilo se da je tada, kao i mnogo puta ranije, ovaj režim samo gasio požar čuvajući sopstveni položaj. Naime, baš nakon ponovljenih izbora u Beogradu koji su održani u atmosferi „stavljena je tačka na Rio Tinto“, Ustavni sud je poništio odluku Vlade i dodao zarez na čitav projekat da bi samo mesec dana potom bio potpisan pomenuti Memorandum sa EU u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, razume se. Zagledan u budućnost u kojoj i dalje sebe vidi na vlasti uz ovu podršku iz EU, Vučić čak početkom godine najavljuje da će se u Srbiji „od 2027 voziti leteći automobili“. „Mene je interesovalo da li mašina može da bude ugrožena ako naiđe jato ptica. Zaista ne može i mnogo je bezbednija od helikoptera“, rekao je Vučić u januaru ove godine prenoseći iz Davosa utiske razgovora sa kompanijama sa kojima je dogovarao zamišljene četvorotočkaše koji krstare nebom iznad Srbije u kojoj je u tom trenutku otkucavao treći mesec masovnih studentskih i građanskih protesta.
PROFIL PROFITA:
Isti studenti su zajedno sa profesorima sročili pismo koje su predali Evropskoj komisiji u kome su zatražili da se Rio tintov projekat ne proglasi za strateški. Opozicioni pokret Kreni- promeni predao je 1. aprila više od 300.000 potpisa građana predstavnicima Evropske unije u Beogradu, zahtevajući da se projekat Jadar izuzme iz strateških projekata Unije u zemljama van nje. Predstavnici akademske zajednice i studenti nekih fakulteta u blokadi takođe su predali pismo delegaciji EU u Srbiji, sa istim zahtevom. Pa ipak, odluka EK i dalje ne znači da je stvar završena budući da konačnu reč o pojedinačnim projektima i stvaranju ekonomskih prilika donosi nacionalna vlada, pojasnili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz EK. Govoreći za isti portal Mirko Popović iz nevladinog Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) potcrtava da to što je EU uvrstila „Jadar“ na svoju listu strateških projekata ne može uticati na prirodu odluke nadležnih organa u Srbiji…