Danas

NIJE REČ O ZAKONU VEĆ O POLITIČKIM ODLUKAMA

Stručnjaci o efektima projekta Jadar: Za Evropsku uniju strateški, za Srbiju ekonomski neprihvatljiv

Ukoliko bi Srbija odbila da izda Rio Tintu dozvolu za iskopavanje bez pravne argumentacije, to bi moglo izložiti državu potencijalnim troškovima koje je investitor snosio do tog trenutka. Ukoliko se utvrdi da postoji negativan uticaj projekta na životnu sredinu, to je pravno osnovani razlog da se ne izda dozvola.

Evropska komisija pre par dana objavila je dokument kojim je uvrstila projekat eksploatacije litijuma „Jadar“, koji planira kompanija Rio Tinto u Srbiji, na listu strateških projekata Evropske unije (EU). Ovakav potez, iako ranije najavljivan, ponovo je izazvao lavinu reakcija u domaćoj javnosti, pre svega zbog zabrinutosti u vezi sa uticajem projekta na životnu sredinu. Međutim, i ekonomski stručnjaci su ponovo istakli da je taj projekat, iz ekonomskog ugla, apsolutno nepotreban, neisplativ i neprihvatljiv za Srbiju. Ipak, kako ističu pravnici za Danas, javnost može, bar za sad, da odahne, jer ova odluka EU nije pravno obavezujuća za Srbiju. Stručnjaci naglašavaju da status „strateškog projekta EU“ ne znači da Srbija mora da odobri eksploataciju litijuma. Naprotiv, kako navode, konačnu odluku o tome da li će se litijum kopati ili ne donosi Vlada Srbije, odnosno nadležna ministarstva, u skladu sa zakonima Republike Srbije. Evropska unija, Rio Tinto, niti bilo koja druga međunarodna organizacija nema nadlež nost da natera Srbiju da započne rudarenje, ističu pravnici. Advokat Vlatko Sekulović u izjavi za Danas ističe da odluka EU o stavljanju projekta „Jadar“ na listu strateških projekata EU nije obavezujuć a za Srbiju. Na pitanje ko ima krajnju nadležnost da odluči da li će se litijum u Srbiji kopati ili ne – EU, Vlada Srbije ili lokalna zajednica, Sekulović odgovara da o projektima te vrste odluku donose nadležna ministarstva. „Ja ne vidim da se Srbija na taj način obavezala prema EU, niti EU prema Srbiji, nego je to sve stvar političke odluke“, rekao je Sekulović za Danas. Upitan da li se Srbija možda nekim drugim dokumentom obavezala EU da će iskopavati litijum, među kojima je Memorandum o razumevanju o strateškom partnerstvu u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila koji je potpisan u julu 2024, Sekulović objašnjava da ni taj dokument nema snagu zakona. „Taj dokument nije ratifikovan u Skupštini, a ako nije ratifikovan u Skupštini, nema ni snagu zakona“, naglasio je on. Na kraju je, ističe Sekulović, odluka da li će se litijum kopati ili ne na nama, odnosno na našim nadležnim organima i poštovanju doma- ćih zakona. To se, između ostalog, odnosi i na studiju o uticaju na životnu sredinu koju će, kako je naveo, odobriti ili ne naši državni organi. „Ako studija uticaja na životnu sredinu tog projekta ne ispunjava uslove prema našem zakonu, onda takav projekat ne može da se realizuje, bez obzira da li se nalazio na spisku EU ili neke druge organizacije“, rekao je Sekulović…