Danas

OD DUHOKLONUĆA DO RASANICE

Otvara se ovogodišnji konkurs za Najbolju novu srpsku reč

Konkurs za prijavu novih reči za takmičenje Najbolja nova srpska reč ove godine otvoren je od 10. maja. Tim povodom prenosimo autorski tekst u kome o svom iskustvu sa takmičenjem piše Dragana Albijanić, pobednica takmičenja iz 2023. godine i izumiteljka kovanice duhoklonuće, domaće zamene za latinsku depresiju.

„Prve, 2023. godine je na takmič enje stiglo oko 500 reči. Ljudi su slali svoje predloge objašnjavajuć i nadahnuće, značenje i cilj reči. Pravila takmičenja nalažu da se to napiše. Njihova objašnjenja odisala su znanjem, duhovitošću i ljubavlju prema maternjem jeziku. Bilo je tu divnih i zanimljivih priča, osećanja, razmišljanja i poruka poslatih što iz Srbije, što iz raznih zemalja širom Balkana i sveta, od strane ljudi različitog obrazovanja i struke (učitelja, lekara, profesora, pisaca, inženjera…). Prve godine pobedila je moja reč ‘duhoklonuće’, kao zamena za pozajmljenicu depresija. Ne mogu da kažem da se nisam nadala nekoj nagradi (nada uvek postoji), ali s obzirom da sam znala koliki je bio odziv, vest o pobedi me jeste iznenadila i silno obradovala. Uskoro su počeli da me zovu iz radija, sa televizija, iz novina, sa portala i da traže da im pričam o nadahnuću i obrazlažem značenje moje novokovanice. Interesovanje javnosti je bilo neočekivano veliko i trajalo je nedeljama. Društvene mreže su ‘brujale’ od komentara, prepirki, stavova za i protiv pobedničke reči, kao i događ aja samog. Nazvao me je drug iz Beograda i pitao: ‘Da li si svesna kakav si rat izazvala na Tviteru?!’ ‘Ne’, rekla sam, ‘hvala bogu nemam Tviter. To bi za mene bilo već previše.’ Sve u svemu, poduhvat je podstakao javni razgovor o jeziku i neko vreme ljudi u Srbiji su se bavili njime, a ne politikom, što je već svojevrstan napredak. Sledeće godine sam opet učestvovala. Želela sam prvenstveno da svojim predlozima ponovo pružim podršku ovom događaju do koga mi je iskreno stalo. Odziv je bio još veći. Ugledan žiri je izglasao pobedničku reč – ‘rasanica’, koju je smislila i predložila šestogodišnja Elena, sa objašnjenjem – ‘kad nam pukne pred očima’. Dečja misao je jasna i snažna. Reč mi se svidela zbog lakoće izraza i pamtljivosti. Ujedno, ila je svojim značenjem sušta suprotnost ‘duhoklonuću’ i nosila je sa sobom ukus nade i mladalač kog poleta. Među nepovoljnim stavovima o takmičenju, bilo je i onih koji su u njemu videli ‘strah od tuđica i pozajmljenica’ i jezičko čistunstvo, nepotrebno i besmisleno. Bez namere da se upuštam u odbranu poduhvata, moram da primetim da briga o vlastitom jeziku ne može biti ni besmislena ni preterana. Ona pokazuje svest o značaju maternjeg jezika kao važnog činioca kulturne vrednosti i snage srpskog naroda. Ne mogu, s tim u vezi, da ne spomenem književnika Momčila Nastasijevića o čijem pregalaštvu Đorđe Trifunović kaže: ‘Tražio je neuvele reči na dnu iskon-mora i osluškivao im neugaslo bilo’. Imamo li dovoljno odgovornosti pred precima? A prema potomcima? I savremeni studentski protesti su za neke od svojih plakata našli nadahnuće u rečima iznjedrenim tokom takmičenja, pa je na ulici osvanuo natpis: ‘Rasanica je pobedila duhoklonuće’. Prvi predlog nove srpske reči za ovogodišnje takmič enje je već stigao i glasi ‘studentoljublje’. Od pamtiveka, reč je ona koja pokreće i stvara. ‘U početku beše Reč…’, odzvanja u kolektivnom pamćenju početak Jevanđelja po Jovanu. Reč, međutim, može da bude i razorna. Utoliko je odgovornost prema rečima koje izgovaramo veća. Čuvena Sokratova izreka ‘Progovori da vidim ko si’ opominje nas na to. Stoga vas pozivam da i ove godine uzmete učešća u Takmičenju za najbolju novu srpsku reč, koje će se održati od 10. maja do 30. septembra. Budite domišljati, verodostojni, plodonosni i uložite svoje duhopregnuće u promišljanje o jeziku koji delimo. Pomozite da se bolje razumemo, dublje povežemo, pa da i sami sebe potpunije shvatimo.“