Danas

EKSPERTSKA VLADA MOŽE DA BUDE KABINET U SENCI

Studenti zasad podeljeni oko pitanja vlade koju bi činili stručnjaci, da li je ona rešenje za izlazak iz krize

Tema ekspertske vlade vratila se u fokus prethodnih dana zbog podeljenih mišljenja studenata o tome da li je ona rešenje za izlazak iz krize. Studenti iz Niša i Novog Sada zvanično su predlog ekspertske vlade usvojili kao put ka ispunjenju zahteva, dok plenum Filozofskog fakulteta u Beogradu ima drugačiji stav.

Naime, oni kao problem vide ideološku obojenost termina „ekspert“ I da ne postoji pravni akt, dokument ili tekst koji nekome daje to zvanje. Dodali su da je ekspertiza „etiketa služi više za neutralizovanje kritike drugih, a manje za ukazivanje na istinsko znanje i veštinu. Njome se politič ke odluke koje se tiču svih maskiraju kao neka mistična nauka i struka, koju niko bez titule eksperta ne može razumeti. Kultom ekspertize se nestruč njaci ućutkuju i time polje politike postaje arena odabranih, a ne slobodno mesto odlučivanja svih, naveo je Plenum Filozofskog u saopštenju. Drugi aspekat je da i ekspertsku vladu bira Narodna skupština većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika, na predlog kandidata za premijera. Prema oceni plenuma, apsurdno je tražiti od vladajuć e koalicije da konstituiše vladu koja je suprotna od onoga što je njen interes, jer se takav cilj može postići jedino društvenim pritiskom. Studenti ostalih fakulteta Beogradskog univerziteta nisu se izjašnjavali po pitanju ekspertske vlade, ili, kako su nam rekli, o tome tek treba da odlučuju. Branimir Jovančićević, profesor Hemijskog fakulteta i potpredsednik DS, kaže da su predlozi studenata sa visokoš kolskih ustanova iz Niša i Novog Sada o formiranju ekspertske vlade mali iskorak studenata u političke vode – Ideja ekspertske vlade je dobra zato što predstavlja mali ulazak u političko profilisanje studentskog protesta bez koga se, svakako, ne može u budućnosti i dobro je da to studenti shvataju. U ovom trenutku je najvažnije da svi studenti zauzmu jedinstven stav, smatra Jovančićević. Na pitanje kako komentariš e to što je plenum studenata Filozofskog fakulteta izrazio rezervu prema formiranju ekspertske vlade, on odgovara da ti studenti nisu rekli da su protiv, već su predoč ili neke loše strane . – U politici postoje samo oni potezi koji su manje ili više dobri ili manje ili više loši. Smatram da je predlog o formiranju ekspertske vlade dobar, posebno zbog toga što može da proizvede nešto što bi u narednom koraku bilo još bolje, navodi Jovančićević. Pošto će, dodaje, Vučić do kraja ove ili početkom naredne nedelje napraviti novu vladu, studenti bi trebalo da razmišljaju kako odgovoriti na taj potez. – Ako ekspertska vlada ne može da bude imenovana u Skupštini, to može da bude neka vrsta vlade u senci koju bi činili eminentni stručnjaci. Zašto ne dekani, profesori univerziteta, ako već studenti ne žele da ulaze u takav vid delovanja? Sada je bitno da se taj politički nivo unutar studentskog protesta povećava da bi u datom trenutku dao rezultat i neke koliko-toliko normalne izbore. Jer teorijski do smene vlasti može doći samo kroz izbore ili revolucijom, koju ne verujem da studenti žele, ukazuje naš sagovornik. Na pitanje kakav bi bio domet takve vlade, Jovančićević odgovara da se mora tražiti novi način političke borbe protiv aktuelnog režima. – Taj novi borbe može da bude i ekspertska, ja bih rekao univerzitetska vlada, koja bi u budućnosti bila pandan Vučićevoj vladi, koja bi se suprotstavljala autokratiji i diktaturi, i u datom trenutku postala zrela politička organizacija i kao takva izašla na izbore. Nadam se da bi ekspertska vlada koju bi predložili studenti, bila što kraćeg veka. Ona treba da traje dok se ne izdejstvuju izbori sa koliko-toliko normalnim uslovima, a taj proces stvaranja uslova za normalne izbore bi značio sve jače i jače političko profilisanje univerziteta. Da li bi to bila stranka ili pokret nebitno je, ali bi ona bila jako podržana i od nastavnika, i od studenata, naučnika i kulturnih radnika, smatra Jovančićević. Na pitanje šta bi bilo u tom slučaju sa blokadama, on odgovara da studenti o tome sami treba da odluče. Docentkinja Fakulteta političkih nauka i poslanica ZLF-a Biljana Đorđević ukazuje da joj se čini da se ide na to da svi univerziteti ili većina plenuma fakulteta u Srbiji preuzmu novosadski model, ali u vezi sa ovim jeste i pitanje šta je demokratska odluka i kako je prihvataju oni koji ostanu u manjini. – Ovakve teške i značajne odluke pomalo i dele svaku organizaciju pa i studentski pokret, ali je važno kako se donose, sa kojom odgovornošću prema procesu usaglašavanja i ciljevima koji se žele postići. Verujem da su studenti toga svesni i da se iz tog procesa uče demokratiji kao što su neverovatno mnogo naučili u prethodnim mesecima, smatra Đorđević. Studentski pokret je po njoj od početka imao u sebi neku kontradiktornost. – Studentski zahtevi su bili da institucije rade svoj posao i to je bilo razumljivo svima i nešto što su sve društvene grupe mogle da prihvate. Istovremeno, način organizovanja za vršenje pritiska radi ispunjenja zahteva išao je preko plenumske demokratije, što je bilo progresivno, objašnjava Đorđević. Kako zahtevi nisu ispunjeni, ona ocenjuje da su se studenti suočili sa pitanjem da li traže institucionalni odgovor na pitanje ko može da ispuni njihove zahteve, neka drugačija vlada od ove koja oličava „kriminalni režim“. – Bojim se da jedan deo studenata misli da kretanje tim putem znači odustajanje od ideje da je važno širiti praksu građanske participacije, bilo kroz plenume, bilo kroz promociju zborova i da je onda stvoren utisak o oštroj suprotnosti između prelazne vlade i masovne mobilizacije građana. Za mene ovo nije niti sme da bude izbor ili-ili: zahteve ne može da ispuni ovaj režim niti bilo koja SNS-SPS vlada, kao što ne može da obezbedi ni slobodno demokratsko učešće u donošenju odluka, navodi Đorđević. Na pitanje da li ekspertska Vlada može da doprinese izlasku iz krize i ispunjenju studentskih zahteva, Đorđević odgovara da se svi predlozi prelazne vlade koji su u javnosti oslanjaju na potrebu da je čine stručni ljudi sa integritetom, ali da je razlika u tome da li ti stručni ljudi mogu biti članovi partija ili ne, i koliko dugo ne bi smeli da se bave politikom nakon učešća u ovoj vladi…