Vreme

PRIŠTINA - KOSOVSKA KRIZA

A iz Vašingtona – opomena za Kurtija

Dan pred početak predizborne kampanje, Sjedinjene Američke Države su objavile da – na neodređeno vreme – obustavljaju planiran Strateški dijalog sa Kosovom. Razlog tome, navode, jesu postupci kosovske vlade u tehničkom mandatu koji su povećali tenzije i nestabilnost.

Šta to znači? Koje su moguće posledice ovakve odluke? Kakva poruka se šalje biračkom telu pred lokalne izbore. “Ostajemo posvećeni unapređivanju zajedničkih interesa koje dele Sjedinjene Države i narod Kosova. Naš odnos sa Kosovom zasniva se na zajedničkom cilju – jačanju mira i stabilnosti kao osnovi za obostrani ekonomski prosperitet. Nažalost, nedavni postupci i izjave premijera u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija predstavljaju izazov za napredak postignut tokom mnogih godina”, ovako je glasio deo saopštenja Američke ambasade u Prištini, objavljenog 12. septembra. A politička situacija na Kosovu već je poprilično složena – poslednji parlamentarni izbori održani su pre oko sedam meseci, a do danas nisu formirane ni Vlada ni Skupština.
Tek krajem avgusta izabran je predsednik Skupštine Kosova, posle rekordnih 57 konstitutivnih sednica. Međutim, oko potpredsednika iz srpske zajednice još nema konsenzusa. Zbog toga, za sada ništa od Skupštine, kao ni od najave novoizabranog predsednika tog tela, Demalije Baše, da bi sledeći korak trebalo da bude da predsednica Kosova Vjosa Osmani odredi mandatara za formiranje nove Vlade. Srpska lista zatražila je pred Ustavnim sudom uvođenje privremene mere “kojom će obustaviti dalje protivustavne radnje predsednika Skupštine, kako se ne bi izabrala protivustavna vlada ili počeli da teku rokovi za izbor Vlade Kosova”. Ustavni sud Kosova je odobrio tu privremenu meru po žalbi Srpske liste, ocenivši da je treba usvojiti jer je ona u javnom interesu, te služi “izbegavanju rizika ili nepopravljive štete.”
Njome je Ustavni sud obustavio svaku radnju izabranih poslanika Skupštine Kosova, kao i postupak za formiranje Vlade, naloživši da mera bude na snazi od 5. do 30. septembra ove godine. Dodatno, Vlada u tehničkom mandatu, na čelu sa Aljbinom Kurtijem, na terenu je sprovodila različite diskriminišuće akcije prema srpskoj zajednici. Neke krupnije, poput zatvaranja PIO fonda i RFZO, koji funkcionišu po sistemu Republike Srbije, ili ne tako velike ali bitne za svakodnevni život, poput zaplene aparata za plaćanje karticom u više lokala u Mitrovici zbog valute dinar. Između ostalog, Rašić je rekao da bi, da nije bilo institucionalnog zastoja, već počeli razgovori o integraciji zdravstva i prosvete u kosovski sistem. Šta u svetlu svega ovoga na terenu može da izazove odluka SAD o obustavi strateškog dijaloga?
SVE DUBLJI JAZ
Možemo razgovarati o dugoročnim i kratkoročnim posledicama, kaže za “Vreme” Jovana Radosavljević, izvršna direktorka Nove društvene inicijative. Ona ističe da, dugoročno, ukoliko dođe do promene pravca delovanja Samoopredeljenja ili promene vlasti, ne očekuje trajne posledice, jer se odnosi sa SAD mogu relativno brzo normalizovati. Kratkoročno, ukazuje ona, posledice mogu biti ozbiljne: “Politički udar za vladajuću stranku, signal umerenim biračima da su narušeni odnosi sa ključnim saveznikom i poruka regionu da Kosovo rizikuje da bude izolovano i percipirano kao nepoželjan partner ako nastavi istim putem”. Radosavljević ne veruje da će Kurti i Samoopredeljenje promeniti dosadašnji kurs. A taj kurs obuhvata dugotrajno odbijanje konstruktivne saradnje u dijalogu sa Beogradom, ali i paralizu institucionalnog poretka, kao što je donošenje spornih odluka u tehničkom mandatu, blokadu Skupštine, napade na Ustavni sud, kao i političku retoriku o “Trećoj republici”, te negaciju multietničnosti i prihvatanja srpske zajednice kao političkog faktora. “Isto tako, ne vidim kako mogu da formiraju vladu i da sa tim kursom nastave”, naglašava. Dodaje da, na unutrašnjem planu, ovakva odluka SAD dodatno slabi koalicioni potencijal Samoopredeljenja. “Moguća su distanciranja poslanika nevećinskih zajednica, a jaz sa opozicijom je dublji.
Povratak poverenja Vašingtona za Samoopredeljenje će biti težak. Ukoliko vlast preuzme opozicija, koja je spremna na dijalog sa srpskom zajednicom i za normalno funkcionisanje institucija, taj ‘reset’ bi bio neuporedivo lakši.” U odgovoru za prištinski list “Koha”, Ambasada SAD je navela: “Želimo da krenemo napred sa vladom u tehničkom mandatu, ali nam je potreban partner koji razume potrebu da se izbegnu destabilizujuće akcije i posvećen je unapređenju regionalne stabilnosti i zaštiti prava svih građana Kosova.”
Radosavljević kaže da je ovo poruka vlastima, a indirektno i biračima, da se odgovornost meri delima, a ne retorikom. Dalje ističe da ovakvi potezi povećavaju pritisak da institucije funkcionišu inkluzivno, te da se obezbedi puno učešće Srba u političkom procesu – od izbora do funkcionisanja parlamenta. “Jedan od sporova upravo je bio vezan za učešće Srpske liste i blokadu institucionalnog rada posle izbora, ali i za zatvaranje srpskih institucija. U tom smislu, poruka je da bez poštovanja prava zajednica nema ni produbljenja partnerstva sa Vašingtonom. Istovremeno, pravne instance su nedavno preokrenule odluku CIK i omogućile učešće Srpske liste na lokalnim izborima, što pojačava očekivanje da se politička utakmica vodi kolikotoliko fer”, ukazuje Radosavljević.
TAJMING I PORUKA
Odluka SAD došla je u petak, 12. septembra, dan pred početak predizborne kampanje na Kosovu za predstojeće lokalne izbore u oktobru. Radosavljević kaže da tajming svakako nije slučajan, zbog efekta koji može da proizvede, iako ne veruje da je odluka doneta zbog predizborne kampanje. “Biračima se šalje vrlo jasna poruka – odnos sa SAD zavisi od funkcionalnih institucija, umerenosti i poštovanja prava svih zajednica. To objektivno pogađa jedan deo biračkog tela Samoopredeljenja, kome je partnerstvo sa Vašingtonom važno”, objašnjava naša sagovornica. Sjedinjene Države su u saopštenju naglasile da je strateški dijalog bio zamišljen kao mehanizam za jačanje ekonomskih i diplomatskih veza na dobrobit američkog i kosovskog naroda, dodajući: “Nadamo se da ćemo takve napore nastaviti u budućnosti kada za to budu postojali odgovarajući uslovi.” Drugim rečima, kako zaključuje Radosavljević, američki zvaničnici naglašavaju da žele saradnju, ali sa partnerom koji ne diže tenzije — dakle, politički signal je usmeren ka ponašanju vlasti, a ne protiv Kosova kao takvog.