Novi Magazin

ENTUZIJASTI NE POSUSTAJU

Novi brojevi časopisa Nova misao, Interkulturalnost i Gradina

U kulturi svakog naroda poseban, i neophodan začin predstavljaju časopisi. Oni su ogledalo kontinuiteta stvaralaštva u svim umetnostima, prozor za poznate autore, ali i za mlade koji kreću na put kreativnosti.

U Srbiji, koja je nekada bila primer bogatstva u časopisnoj literaturi, u deceniji unazad svedočimo sistematskom i namernom zatiranju cele kulture, mrcvarenju i ponižavanju pregalaca i umetnika, pa se tako celo društvo obavija maglom neznanja u kojoj i časopisi teško opstaju. Kad izađe novi broj nekog od njih, on je tada retka svetla tačka za koju su zaslužni stvarni entuzijasti srpske kulture. Tako su nedavno, u izdanju Kulturnog centra Vojvodine Miloš Crnjanski iz Novog Sada, izašli novi brojevi dva časopisa kojim se vojvođanska kultura zaista može dičiti: Nova misao (br. 68, glavni i odgovorni urednik Nenad Šaponja, urednica Žaklina Duvnjak Radić), i Interkulturalnost (br. 29, glavna i odgovorna urednica Aleksandra Đurić Bosnić).
Nova misao afirmiše savremenu kulturu Vojvodine, i u ovom broju predstavlja događaje iz književnosti, pozorišta i filma. Prozni blok posvećen je književnici Ljubici Arsić, dobitnici nagrade Borisav Stanković za celokupni književni opus, o kojem nadahnuto piše Vladislava Gordić Petković. U svojevrsnoj sintezi više umetnosti, Nova misao objavljuje prilog Svetislava Jovanova o Sterijinom pozorju, poljskog teatrologa Kšištofa Plesnjaroviča Pozorište u životu, život u pozorištu, Mine Petrić o filmskom rimejku, i Lidije Vasiljević o rodnim stereotipima u okviru kulturnih obrazaca bola. Novi broj časopisa Interkulturalnost koji podstiče i afirmiše interkulturalne komunikacije, ovoga puta je posvećen dekonstrukciji stereotipa kao imperativu kultura u XXI veku. Jer, kako u uvodu piše Aleksandra Đurić Bosnić, konfliktni potencijal stereotipa najčešće jeste fatalan za društva koja ne ukazuju na njihovu destruktivnu moć. O toj temi pišu Peter Mihalovič, Mihal Babjak, Paul Černat, Đerđ Serbhorvat, Melina Panaotović, Marija Nenadić Žurka, Zdenka Valent Belić i Valentina Kovačević Vuksanović. Poseban deo časopisa pripada prilozima Ivana Milenkovića i Lazara Atanaskovića o Hani Arent.
Pred čitaocima je i najnovija Gradina (br. 112, glavni urednik Aleksandar Kostadinović), u izdanju Niškog kulturnog centra. Uvodne stranice posvećene su pesniku Dragoslavu Dedoviću, dobitniku nagrade Branko Miljković, o čijem delu pišu Aleksandra Gojković (intervju sa Dedovićem), Alen Bešić, Stevan Tontić, i Nikola Živanović. U segmentu Poezija čitamo pesme Miloja Dončića, Branislava Zubovića, Srđana Lekovića i Vladimira Nikolića, dok u odeljku Proza pišu Kaja Pančić Milenković, Dejan Sklizović, i Nikolina Zobenica. U Linkovima čitamo eseje Bore Ćosića o pesniku Nikoli Živanoviću, Aleksandra S. Pejčića o Branislavu Đ. Cvetkoviću, Jadranke Milenković, Korine Gubik (o slikarki i vajarki Svetlani Šante); poseban je prilog Petra Kostića o angažovanoj poeziji Bore Đorđevića od 1978. do 1985. godine. Časopis se završava kritičarskim prilozima iz pera Ivane Z. Tanasijević, Slavice Perović, Pavla Zeljića i Marijane Jovelić.