Danas

RAZREŠENJE UZ ĆUTANJE O SVIM „OKOLNOSTIMA“

Vlada Srbije bez obrazloženja smenila Igora Popovića sa mesta pomoćnika direktora Kancelarije za KiM

Službenik Vlade Srbije Igor Popović razrešen je dužnosti pomoćnika direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za pravnu zaštitu, podršku lokalnoj samoupravi i imovinsko-pravne poslove u južnoj srpskoj pokrajini.

To je odluka Vlade Srbije, sa potpisom premijera Đure Macuta od 13. avgusta u kojoj se ne navode razlozi za ovu smenu. Na Popovićevo mesto niko nije imenovan. Nedelju dana pre Popovićevog razrešenja, dok je on još bio u kosovskom zatvoru u Gnjilanu, na čelo Sektora za opšte i pravne poslove Kancelarije za KiM kao vršilac dužnosti pomoćnika direktora na tri meseca postavljena je Milica Dakić. Igoru Popoviću Osnovni sud u Prišini 8. avgusta izrekao je novčanu kaznu kojom je zamenjen šestomeseč ni zatvorski pritvor, kao i proterivanje i dvogodišnja zabrana ulaska na KiM zato što je 18. jula u Velikoj Hoči na parastosu srpskim žrtvama u Opštini Orahovac OVK nazvao terorističkom organizacijom. Popović je, navodno, u Sporazumu sa Specijalnim tužilaštvom Kosova to priznao kao krivicu.
Po oslobađanju i povratku u centralnu Srbiju on je negirao blo kakvo priznanje krivice, dok je Ministarstvo pravde Srbije javno saopštilo da je to prizanje bilo iznuđeno, što je Priština javno demantovala. Iako je zvanični Beograd tvrdio da preduzima diplomatske korake za Popovićevo oslobađanje iz kosovskog pritvora, gde su ga u zatvoru u Gnjilanu posetili roditelji, posle saopštenja Specijalnog tužilaštva Kosova i Popovićevog advokata da je srpski zvaničnik priznao krivicu, niko iz državnog vrha Srbije nije zvanično komentarisao ni sporazum sa kosovskim tužilaštvom, niti presudu Osnovnog suda u Prištini. Vlast je prećutala političke ocene da je time „zvanično abolirana OVK“ kao i medijske spekulacije da iza ovog slučaja stoji „dil“ između Beograda i Prištine da bi se zataškalo navodno beogradsko „špijuniranje“ zvaničnika EU na pregovorima u Briselu, o čemu je javno govorio premijer Kosova Aljbin Kurti, pozivajući se na snimke u Popović evom mobilnom telefonu. Naš list od 11. avgusta do juče iz Kancelarije za KiM nije dobio odgovore na pitanja: zašto Kancelarija ćuti o ovom slučaju, da li je imala uvid u Popovićev sporazum o priznanju krivice koju je on javno potvrdio i pred Osnovnim sudom u Prištini 8. avgusta, a čije postojanje navodi i Ministarstvo pravde Srbije u svom saopštenju, za šta je Popović konkretno priznao krivicu, da li je Kancelarija učestvovala u strategiji Popović eve odbrane i da li može da potvrdi informacije iz Prištine da je on u Briselu „špijunirao“ zvaničnike EU?
Takođe smo pitali i zbog čega Beograd nije tražio vanrednu sednicu SB UN jer je Popovićevo hapšenja, koje je uz nedavni progon državljana Srbije sa KiM ozbiljno kršenje Rezolucije 1244 SB UN koje dovodi u pitanje državnost Srbije, kao i ko će i kad u Kancelariji za KiM, a i na višoj instanci kao učesnik pregovora o KiM, podneti ostavku zbog ovog političkog skandala. Popović se posle oslobađanja javno zahvalio svima koji su bili uz njega dok je bio u pritvoru, uključujuć i i Kancelariju za KiM i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Naš list se obratio i Specijalnom tužilaštvu Kosova, ali nije dobio tekst sporazuma o Popovićevom priznanju krivice. Iz Osnovnog suda u Prištini Danasu je dostavljen dopis o presudi protiv optuženog I. P. za zločin podsticanje podele i netolerancije, u kojoj se navodi da je odluka suda doneta na osnovu sporazuma između Specijalnog tužilaštva i optuženog…
SVI SEM SRPSKE LISTE UPOZORAVAJU NA ALBANIZACIJU
Da li Vlada Srbije definitivno gasi srpske opštine na Kosovu i Metohiji
U trenutku kad su krajem prošle nedelje tri organizacije Srba sa Kosova i Metohije: Srpski nacionalni forum, Srpsko nacionalno veće KiM i Narodni pokret Srba Otadžbina dostavile Vladi Srbije „Okvire strategije za opstanak Srba i drugog nealbanskog stanovništva na KiM i ostanak KiM u Srbiji“, uz zahtev premijeru Đuru Macutu da spreči „albanizaciju južne srpske pokrajine“ pojavila se vest da je u Nemanjinoj 11 odlučeno da se dužnosti razreše predsednici više Privremenih organa za opštine na KiM u srpskom sistemu lokalne samouprave. Oni će biti kandidati Srpske liste na predstojećim kosovim lokalnim izborima 12. oktobra.
Na mesta „privremenih“ srpskih opštinara na KiM nema novih imenovanja, a jedino rešenje u skladu sa Ustavom i zakonima Srbije bilo bi da predsednik srpskog parlamenta Ana Brnabić raspiše lokalne izbore na KiM. Odlukom Vlade Srbije od 7. avgusta koja je izašla na videlo pro- šlog petka, razrešeni su dužnosti u srpskom sistemu lokalne samouprave Novak Živić u Prištini, Saša Milošević u Gnjilanu, Zoran Todić u Leposaviću, Tanja Aksić u Kosovskoj Kamenici, Goran Dančetović u Obiliću, Božidar Dejanović u Vitini.
U odlikama sa potpisima Đura Macuta ne navode se razlozi ovih smena, iako je njima Vlada Srbije faktički završila posao koji je Priština započela pre godinu i po nasilnim gašenjem srpskih institucija na KiM osim ako Skupština Srbije ne raspiše nove srpske lokalne izbore u južnoj pokrajini, što je sa sadašnjim vlastima nemoguće. Srpska lista, koja važi za „produž enu ruku SNS na KiM, već 8. avgusta najavila kandidature za predstojeće lokalne izbore na KiM. Nikola Živić je sad kandidat za gradonačelnika Gračanice, za opštinu Leposavić Zoran Todić, koji je pre izlaska Srba iz kosovskih institucija bio prvi čovek ovog mesta u oba – kosovkom i srpskom sistemu. Saša Milošević je kandidat za predsednika Opštine Novo Brdo, a Tanja Antić za Ranilug. Za danas većinski albansku opštinu Obilić Srpska lista kandidovala je Gorana Dančetović a, dok je Božidar Dejanović nameran da vlada Klokotom.
Pored deset opština sa srpskom većinom, Srpska lista će, kako je najavljeno, imati kandidate za odbornike i u devet opština gde su Srbi u manji: Gnjilane, Istok, Klina, Kosovo Polje, Obilić, Lipljan, Kamenica, Peć i Vučitrn. Sve skupa, ova stranka ima 239 kandidata za redovne kosovske lokalne izbore koje je predsednica Kosova Vljosa Osmani raspisala za 12. oktobar. Srpska lista nije jedina koja će predstavljati Srba na KiM na ovim izborima. Prema podacima Centralne izborne komisije Kosova, za kosovske lokalne izbore privilo se 104 političkih stranaka, građanskih inicijativa i nezavisnih kandidata iz svih nacionalnih zajednica.