Danas

„ANDOL EFEKAT“ JER JE SAMO VOĆE KRIVO

Zašto država najavljuje novi rat protiv trgovaca ako guvernerka Narodne banke Srbije za visoku inflaciju krivi klimatske promene

Inflacija u Srbiji nastavila je da raste i u julu, dostigavši 4,9 odsto na međugodišnjem nivou, čime je ponovo izašla iz granica ciljanog koridora Narodne banke Srbije (3 ± 1,5 odsto). U junu je inflacija iznosila 4,6 odsto. Guverner Jorgovanka Tabaković za visoku inflaciju okrivila je klimatske promene.

Kako je objasnila u sredu prilikom predstavljanja izveš taja o inflaciji, prolećni mrazevi i suša tokom juna znatno su umanjili prinose voća, što je izazvalo nagli rast njihovih cena u odnosu na prošlu godinu. Upravo je voće, prema njenim rečima, najveći krivac za rast julske inflacije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u julu ove godine u odnosu na isti mesec prošle godine, voće jeste imalo najveć i rast cena od čak 36 odsto. Dvocifren rast zabeležile su ovog jula u odnosu na prošli i cene povrća (skoro 15 odsto), šećera, džemova, meda i čokolade (oko 12 odsto), bezalkoholnih pića (13 odsto), kao i kafe, čaja i kakaoa (27 odsto). Hrana i piće definitivno su bili glavni pokretači inflacije u julu, što je navelo NBS da koriguje svoju prognozu za naredni period. Nova projekcija predviđa da će se inflacija do kraja godine kretati oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja, što je više u odnosu na procene iz maja. Međutim, nakon tvrdnje NBS da je „voće krivo za sve“, nameće se pitanje zašto je predsednik Aleksandar Vučić objavio svojevrstan „rat“ trgovcima? Vučić je nedavno najavio smanjenje marži i sniženje cena za više od hiljadu proizvoda, rekavši da nema ništa protiv da trgovinski lanci zarađuju dobro, ali da mu smeta kada zarađuju previše „na grbači naroda“. Otkrio je i da su cene hrane i bezalkoholnih pića u Srbiji danas dostigle 95 odsto prosečnih cena u Evropskoj uniji, što, kako je poručio, „ne sme da bude slučaj“. Na taj način predsednik je, makar indirektno, priznao da visoke cene u Srbiji nisu isključivo posledica vremenskih nepogoda, već i „alavosti“ trgovaca.
Ekonomista Saša Đogović podseć a da je Agencija za zaštitu konkurencije prošle godine izašla sa nalazima da se sumnja da nekoliko trgovačkih lanaca dogovara cene i istakao da javnost već skoro godinu dana ne zna dokle se stiglo sa tim procesom. Đogović za Danas ističe da bi ovo regulatorno telo trebalo da se bavi mogućim dogovorima na tržištu, da o tome redovno upoznaje javnost, da sprovodi istraživanja i ukazuje ukoliko postoje opravdane sumnje u dogovaranje cena. „Očigledno trenutno imamo jedan institucionalni vakuum“, primeć uje Đogović. I umesto, kako kaže, da se bavi „uzrokom problema“, Đogović ocenjuje da država i ovog puta reaguje merama koje su „kratkog daha“.
„To je jedan andol efekat, time se samo deluje simptomatski, a ne na uzročnika oboljenja“, smatra Đogović. Prema njegovim rečima, „uzročnici oboljenja“ leže u potencijalnoj kartelizaciji tržišta, nedovoljnoj ponudi pojedinih proizvoda koja dovodi do podizanja cena, a izražava sumnju da u tome može uticaj imati i uvoznički lobi. Dodaje da na više cene u Srbiji utiče i poljoprivredna politika, za koju smatra da nema jasan smer, da nije definisana i da ima manjak ponude, kao na primer u okviru stočnog fonda. Đogović ukazuje da nema ni dovoljno investicija u sistem navodnjavanja kako bi se negativan uticaj klimatskih promena ublažio…