Danas

GUBICI DO ČETVRTINE SADAŠNJEG PROMETA

Da li će Via Karpatija „odvući“ od Srbije milijarde sa Koridora 10

Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem. Isto važi i za putnike, posebno za turske državljane koji su redovni gosti na srpskim auto-putevima, naroč ito tokom letnje sezone.

Međutim, kada bude završen panevropski koridor Via Karpatija koji povezuje sedam zemalja članica Evropske unije, Srbija će dobiti ozbiljnu konkurenciju. To bi, kako ocenjuju sagovornici Danasa, sigurno dovelo do smanjenja tranzita kroz našu zemlju, a samim tim i do pada prihoda. Zahvaljujuć i položaju na Koridoru 10, Srbija je godinama bila prepoznata kao tranzitna zemlja, što joj je donosilo značajne finansijske koristi, pre svega kroz naplatu putarine. Prema podacima iz finansijskog izveštaja JP „Putevi Srbije“, država je u 2024. godini od putarina (domaćih i stranih vozila) prihodovala oko 40 milijardi dinara, dok je godinu dana ranije taj prihod iznosio 33 milijarde. Samo od putarina, ovo javno preduzeće ostvarilo je 67 odsto ukupnih prihoda u 2024. godini.
Profesor Milan Vujanić sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu smatra da će završetak Via Karpatije imati izvesnog uticaja na tranzit kroz Srbiju, ali ne očekuje drastične promene. „Koliki god deo pređe na Karpatiju – 10, 20 ili 50 odsto – u tom istom odnosu će se smanjiti i prihod od tih korisnika“, kaže Vujanić koji ne veruje da će doći do masovnog preusmeravanja saobraćaja. U prilog tome navodi činjenicu da su prevoznici već navikli na rutu preko Srbije, dobro poznaju uslove puta, servisne kapacitete i infrastrukturu, što ima veliku ulogu u svakodnevnom transportu robe. „Koridor 10 je deo evropske strategije, nije nešto što smo mi smislili, već smo samo deo toga. Tako je i Via Karpatija više dodatak toj mreži nego zamena“, ocenjuje Vujanić. Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu objašnjava da je Via Karpatija novi drumski koridor koji povezuje Baltik sa Egejom preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske, zaobilazeć i Srbiju i Koridor 10. Prema njegovim rečima, njegovo otvaranje će stvoriti konkurenciju za deo sever-jug tranzita koji trenutno ide pravcem Mađarska-Srbija-Severna Makedonija-Grčka.
„To može dovesti do pada obima tranzita kroz Srbiju, posebno u kamionskom saobraćaju na relacijama Baltik-Egej, pri čemu se procenjuje da bi gubici mogli biti od simbolič nih do oko četvrtine sadašnjeg prometa, u zavisnosti od brzine izgradnje, troškova i efikasnosti nove rute“, kaže Mijušković. Ističe da bi se finansijski efekat za Srbiju ogledao u manjem prihodu od putarina, slabijem prometu logistič kih centara i pratećih usluga, a indirektno i u potencijalnom smanjenju zaposlenosti u sektoru. „Srbija može zadržati i privući deo tereta modernizacijom Koridora 10, ubrzanjem graničnih procedura, razvojem intermodalnih terminala i povezivanjem sa lukama na Jadranu i Egeju. Prelazak dela tereta na Via Karpatiju može podstaći Srbiju da se više orijentiše na železnicu i logističke usluge veće dodate vrednosti“, smatra Mijušković. Kada je reč o uticaju na cene transporta i robe, Mijušković obja- šnjava da bi zavisio od toga koja ruta bude povoljnija.
„Za operatere koji pređu na Via Karpatiju, kraća i jeftinija vožnja može smanjiti troškove, dok bi smanjenje prometa kroz Srbiju moglo povećati jedinične troškove korišćenja naše infrastrukture, što bi se delom moglo preliti na domaće cene“, ukazuje Mijušković. Via Karpatija je panevropski drumski koridor koji povezuje sever i jug Evrope, od baltičkih luka Litvanije (Klaipeda) i Poljske (Gdanjsk) do luka na Egejskom i Crnom moru – u Grčkoj (Solun) i Rumuniji (Konstanca). Trasa prolazi kroz sedam zemalja članica EU: Litvaniju, Poljsku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju, Bugarsku i Grčku i duga je otprilike 3.000 kilometara. Ovaj koridor omogućava brži, sigurniji i efikasniji prevoz robe i putnika bez zadržavanja na granicama i carinskih procedura, jer se u celini nalazi unutar šengenskog prostora. Za evropske kamione to znači znatno niže troškove i kraće vreme putovanja. Iako je planiran da bude završ en do kraja 2025. godine, zvanični podaci ukazuju da izvođenje radova kasni…