Danas

NESTALA GLAVA STATUE „MLADA ŽENA“ RISTE STIJOVIĆA

Nadležni nisu reagovali ni na brojna upozorenja ni kada se skulptura obrušila

Društvenim mrežama prošle sedmice prostrujala je vest ilustrovana fotografijom da je statua „Mlada žena“ čuvenog vajara Riste Stijovića pala sa zgrade u Kneza Miloša 78, razbila se o trotoar i srećom nikog nije ubila ili povredila. Oštećen je jedan automobil.

To su potvrdili i stanari ove zgrade Danasu, dodajući da je skulptura „Mlada žena“ stajala četiri dana razbijena na trotoaru kada je konačno odnesena u dvorište, tačnije, ono što je od nje ostalo s obzirom na to da je u međuvremenu nestala njena glava. Prema rečima stanara, glavu sa skulpture „Mlada žena“ odvojio je jedan mladić, uzeo je i odneo u nepoznatom pravcu. Stanari su i pre pada skulpture godinama slali dopise nadlež nima Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Sekretarijatu za stambena i komunalna pitanja i upozoravali da je skulptura u lo- šem stanju, pretnja po bezbednost i da je treba hitno restaurirati, ali bez rezultata. Nadležni nisu reagovali ni sada kada je skulptura pala, niko o tome nije napravio zapisnik, pa je ona sada smeštena u dvorište zgrade iako vrata na ulazu, kao i interfon, ne rade. Da samo zdanje u Kneza Miloša 78 uživa zaštitu da se videti iz podataka na uredno postavljenim tablama u ulazu zgrade na kojima, između ostalog, stoji da je izgrađena prema projektu arhitekte Miladina Prljević a prema čijim planovima je inače sagrađena i palata Albanija. Autor skulpture „Mlada žena“ čuveni je vajar Risto Stijović, stoji i u knjizi „Fasadna skulptura u Beogradu“ Đurđice Sikimić. Figura „Mlada žena“ bila je postavljena na konzoli u visini prvog sprata na levom delu fasade i od kamena je. Pored nje, zdanje u Kneza Miloša 78 krasi i kružni kameni reljef „Žena sa golubom“ u gornjem delu vrata a njegov autor je Ilija Kolarević. Tabla u ulazu podseća da je početkom četvrte decenije 20. veka modernizam u beogradskoj arhitekturi postojao sve prisutniji i još uvek nije izgubio mnogo od svoje svežine i prevratnič ke uloge. „U takvoj atmosferi arhitekta Miladin Prljević 1932. godine dobija zadatak da na uglu ulica Miloša Velikog i Višegradske podigne poluvilu za trgovca Milisava Ćirović a. Na fasadi zgrade nalaze se mnogi tipično modernistički elementi, koji će postati inspiracija arhitektama ovog stila. Mesto sučeljavanja dve ulice – koje bi neimari prethodnih generacija iskoristili za prozore i balkone, kao i naglašenije elemente dekoracije – Prljević je rešio zaobljenim uglom bez ikakvih otvora. Taj ugao je zapravo vrhunac prenaglašenog erkera, koji se proteže duž najvećeg dela fasade, poteza koji je naišao na nerazumevanje građevinske komisije ali koje je Prljević u prepisci s komisijom argumentovano odbranio kao ključni element svoje kompozicije. Konačno, isti ugao naglašen je plitkim pilastrom koji je asimetrično izmešten ka ulici Miloša Velikog. Ovaj pilastar počinje u nivou prvog sprata skulpturom mladog ali izuzetno nadarenog Rista Stijovića, a završava sa ispadom sa jarbolom i njegovim dekorativnim postoljem. Na trećem spratu nalazila se zajednička pokrivena i zastakljena terasa, koja je, međutim, već 1935. godine pripojena jednom od stanova…