Danas
„JEDINO DA SRUŠE NAS, PA ONDA KUĆU“
Meštanin Leška za Danas o nalogu za iseljenje 17 srpskih porodica, za koji se ne zna pravni osnov
Sedamnaest srpskih porodica u Lešku kod Leposavića dobilo je obaveštenje opštinskih vlasti da se isele iz svojih kuća, bez obrazlož enja i alternative za stanovanje. Meštani Leška tvrde da su spremni da brane svoje domove životom, jer druga sredstva nemaju, niti im iko druge metode žalbe nudi.
U obaveštenju koje im je uručenao, nalaže se da su stanari u obavezi da iznesu lične stvari, nameštaj i koristan građevinski materijal, jer će njihove kuće biti srušene. To obaveštenje potpisao je predsednik opštine Leposavić Ljuljzim Hetemi, a stanarima ih je uručila njegova zamenica Marina Bogojević. Nebojša Danilović, jedan od meštana Leška koji je dobio nalog za iseljenje, za Danas kaže da osnov tog naloga ne zna niko. „Ja se slažem kad je nalog za rušenje, kad je nešto od javnog interesa, da prođe autoput, brza pruga, autobuska stanica, kad je to od javnog interesa“, kaže Danilović. On ističe da se na mestu njegove kuće, nakon rušenja može izgraditi samo pet parking mesta za putnička vozila, i ništa više. „To je objekat od 50 kvadrata, ne može da se napravi ni zgrada, ni autoput, ništa“, tvrdi Danilović. Govoreći o motivima za rušenje, naš sagovornik kaže da mu je svrha rušenja nepoznata. „Da li je to inat protiv srpstva ili proterivanje ne znam, znam samo da na ovom mestu ne može da se napravi apsolutno baš ništa“, ponavlja Danilović. Na pitanje da li je porodicama iz Ulice braće Matović, kojima je naloženo da se isele, ponuđeno alternativno mesto stanovanja, Danilović kratko odgovara: „Ne“. Povrh ovog obaveštenja, Danilović kaže da nisu dobili informacije kome bi mogli da se požale, te dodaje da su davali izjave za više televizija i novina i molili da se nađe neki pravni osnov, ili neko ko im može reći „šta dalje“. „E sad, gde da se sklonimo, jedino možemo, letnje je vreme, pod šatore“, kaže meštanin Leška. Na pitanje da li je meštanima ponuđena bilo koja pomoć od strane srpskih stranaka ili institucija koje funkcioniš u po sistemu Republike Srbije, pa i same države, Danilović odgovara da nikakva konkretna pomoć nije preporučena. „Nemamo ništa konkretno, to su samo priče, videćemo, ali konkretno niko ništa nije reko, kaže naš sagovornik. Govoreći o daljim koracima, on kaže „konkretno dalje, nema ništa“. „Mi ćemo to da branimo svim sredstvima, a jedino sredstvo nam je naš život. Znači mi nemamo čime da se branimo, niti pravno niti politič ki, niti nam je ko šta rekao i predložio. Jedino možemo kompletno da stanemo ispred mašina pa da kompletno sruše nas pa onda objekat“, zaključuje Danilović…
Osnov za iseljenje iskonstruisan
Marko Milenković kaže za Danas da je osnov za iseljenje iskonstruisan. „Formalno, zemljište može biti u vlasništvu institucije, ali pravna i institucionalna praksa u ovakvim slučajevima podrazumeva procenu realnog stanja – a ovde su u pitanju ljudi koji decenijama tu žive, često na osnovu dozvola upravo od te iste administracije“, pojašnjava Milenković. On ističe da je problem što se pravni okvir koristi selektivno i retroaktivno, što, smatra on, ukazuje na politički motivisanu akciju. „Takođe, te iste institucije bi trebale da se na prvom mestu zalažu za interese i potrebe građana, a ne da ih kao u ovom primeru ugrožavaju, uz potpuni izostanak transparentnosti i odgovornosti, dakle bez ikakvog obrazloženja zbog čega se to radi, i da li je u pitanju neki javni interes“, kaže naš sagovornik. Govoreći o mogućnosti žalbe Milenković tvrdi da pravni mehanizmi postoje, ali da su u ovakvom kontekstu više fasada nego stvarna zaštita. „Jedina realna mogućnost trenutno je politički i medijski pritisak – kroz mobilizaciju javnosti, angažovanje međunarodnih aktera i kontinuirano ukazivanje na zloupotrebu institucionalne moći“, pojašnjava on i dodaje da je pasivno čekanje ishoda u institucijama koje ne uživaju poverenje građana – gubljenje vremena.