Danas

DOMAĆA PRIVREDA ZA DRŽAVU U DRUGOM PLANU

Rast BDP-a Srbije na početku godine ispod svih projekcija gde tražiti krivca za pad privredne aktivnosti

Srpska ekonomija u 2025. godinu ušla je uz značajno niži rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i brojne izazove, usled unutrašnje političke krize i globalnih ekonomskih potresa.

Iako je zabeležen rast BDP-a od dva odsto u prvom kvartalu, on je ispod svih prethodnih projekcija, što ukazuje na duboke strukturne i političke probleme u zemlji U 2025. godinu Srbija, ali i svet, ušli su uz turbulencije i brojne događaje koji su uzdrmali kako domaću, tako i svetsku privredu. Naime, u našoj zemlji već pola godine traju studentski i građanski protesti, koji su prema tvrdnjama vlasti „razorili“ srpsku ekonomiju. Iako brojni ekonomisti osporavaju takve ocene, činjenice pokazuju da su brojke u srpskoj ekonomiji u opadanju. A razloga za to je više. Pored unutrašnje društveno-političke krize, Srbija se, kao i druge zemlje, suočila i sa geopolitičkom krizom, izazvanom, pre svega, američkim carinama koje su na svetskoj ekonomskoj sceni digle veliku prašinu, za šta je zaslužan predsednik SAD Donald Tramp, koji je na tu funkciju stupio u januaru ove godine. Prema podacima Eurostata, četiri zemlje Evrope imale su godišnji pad privredne aktivnosti i to Slovenija 0,8 odsto, Austrija 0,7, Mađarska 0,4 i Nemačka, kao tradicionalno najveć i spoljnotrgovinski partner Srbije u Evropi, 0,2 odsto. Ekonomista Aleksandar Stevanović za Danas navodi da su uzroci usporavanja stope rasta BDP u Srbiji dominantno unutrašnje prirode. „Podatak o tome da je stopa rasta u Srbiji sada tek neznatno iznad stope rasta u EU i da je pad u odnosu na projekcije značajan, govori nam da je unutrašnji konflikt u Srbiji doveo do toga da privreda raste sporije, da su građani oprezni i da investitori ne žele da dolaze u zemlju koja se vodi na način kako se to danas radi u Srbiji“, upozorava on. Stevanović veruje da će se privreda oporaviti kad se oporavi društvo. „Sve do razrešenja velike unutrašnje političke krize, koja je specifična po tome što je reč o dubokom razmimoilaž enju oko toga kako treba da izgledaju stubovi društva, nećemo moći da računamo na visoke, a možda i nikakve, stope rasta BDP-a i to je jednostavno realnost“, ukazuje naš sagovornik. Ipak, on poručuje da je dobra vest da kada se ta kriza razreši, bilo na izborima ili na neki drugi način, da će se sve normalizovati. „Mi nismo taj rast izgubili, taj rast je u principu samo suspendovan na određeno vreme. Naša privreda sama po sebi nema značajnih strukturnih slabosti, ona ima taj problem da je okruženje postalo izuzetno nepredvidivo i poprilično nadrealno“, pojašnjava Stevanović. On dodaje da je definitivno uticalo i to što naši najznačajniji partneri godinama imaju „mizerne“ stope rasta BDP-a, a da su sada čak i gore nego što smo navikli od Nemačke, Italije ili Francuske. „To u nekoj meri vrši pritisak i smanjuje mogućnosti za rast BDPa, ali ono što je poenta svega to je da su uzroci usporavanja dominantno unutrašnje prirode. Dobra je vest da smo ipak izašli iz siromaštva, budući da prvi put postoji većina koja je iz racionalnog razloga spremna da plati cenu za drugačiju vrednosnu postavku društva“, smatra Stevanović. Što se tiče tvrdnji da su studentski protesti „uništili“ našu ekonomiju, on navodi da su u pravu samo kad kažu da je konflikt uzrok. „Međutim, taj konflikt je izazvala i svaki dan potpiruje vlast, a ne većinska Srbija koja insistira na vladavini prava“, zaključuje Stevanović. Ekonomista Nemanja Šormaz za Danas kaže da ovaj rast jeste ispod ranijih očekivanja, ali da je u skladu sa poslednjim revidiranim prognozama MMF-a i drugih međunarodnih institucija, koje su snizile izglede za globalni, pa samim tim i za domaći privredni rast…
Prognoze Evropske komisije
Evropska komisija predviđa da će ekonomija Srbije nastaviti snažno da raste, ali i ukazuje na rizike na domaćem i međunarodnom planu, uključujući pretnju potencijalnim američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije. U proleć nim ekonomskim prognozama Evropske komisije objavljenim juče, Srbiji se za 2025. prognozira rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto a u 2026. godini od 3,8 odsto. Srbija je u 2024. zabeležila ekonomski rast od 3,9 odsto.Komisija očekuje da privredni rast Srbije i dalje bude vođen uglavnom domaćom tražnjom zahvaljujući rastućim investicijama i privatnoj potroš nji, u uslovima snažnog tržišta rada.