Danas

NIJE LAKO PODRŠKU PRETVORITI U GLASOVE

Kako bi moguća studentska lista prošla na vanrednim izborima za Skupštinu Srbije

Iako se do sada govorilo o studentskoj izbornoj listi kao jednoj od mogućih izlazaka iz trenutne krize, tu ideju su sada prvi put pomenuli sami studenti.

Studenti novosadskog Fakulteta tehničkih nauka su izglasali predlog za vanredne parlamentarne izbore, na koje bi izašla lista na kojoj bi kandidati za poslanike bili studenti i profesori. Kako tvrde naši sagovornici, ukoliko se studenti upuste u politič ku arenu, biće teško odr- žati podršku koju trenutno imaju, jer će očekivanja od njih biti veća. S obzirom da, prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, podrška studentima ne jenjava, takva lista bi zasigurno imala podršku određenog dela građana. Prema istraživanju Crte studentske proteste podržava 59 odsto građana. Istraživanje Nove srpske političke misli pokazuje da bi određen broj građana (44 odsto) podrž ao i neku vrstu studentske liste na izborima, ali je pitanje da li bi podrška koju studenti imaju ostala ovolika ukoliko se politički organizuju, s obzirom da su se do sada po pravilu ograđivali od stranaka. Govoreći najpre o moguć nosti vanrednih parlamentarnih izbora, istraživač Demostata Milomir Mandić za Danas kaže da se čine malo verovatnim. „Da bi se održali, na primer, do kraja juna, izbori bi morali da budu raspisani otprilike za 15-ak dana“, kaže Mandić i podseća da do sada nije bila praksa da se na izbore ide u julu i avgustu, te da deluje realnije da se raspišu kasnije. Ističe ipak da se društvo nalazi u vanrednim okolnostima i zbog toga ništa nije isključeno. Sa druge strane, komentarišući odluku plenuma FTN-a da predloži formiranje izborne liste čije će kandidate birati sami studenti, Mandić naglaš ava da je važno razlikovati podršku studentskom pokretu i pretakanje te podr- ške u izborni rezultat. „Pretvoriti podršku i raspoloženje u izborni rezultat je izazov sa kojim se suočavaju studenti“, upozorava sagovornik Danasa. Ističe da je jedan front na izborima, protiv vlasti, trenutno najmanje loše, odnosno politički najprofitabilnije rešenje. Mandić kaže da kada govori o opozicionom frontu podrazumeva da se u njemu nalaze studenti, opozicione političke partije, ali i druge organizovane društvene grupe. „Kada je u pitanju sastav izborne liste iza koje bi stao takav jedinstveni front, to treba da bude stvar dogovora između aktera unutar fronta“, pojašnjava naš sagovornik. Kako tvrdi, u ovom trenutku je značajnije postići jedinstvo, što je, dodaje on, bio veliki izazov i prepreka za sve opozicione aktere u poslednjih 35 godina višepartijskog sistema u Srbiji. Direktor Centra za slobodne izborei demokratiju (CeSID) Bojan Klačar za Danas ističe da je nemoguće predviđati podršku potencijalnoj studentskoj listi, pre svega jer se još uvek ne zna tajming izbora. „Drugo, ne znamo prirodu te studentske liste. Ne znamoo ljude koji bi je činili, ne znamo da li bi ta lista bila u potpunosti studentska bez opozicije ili bi to bila zajednička lista“, kaže on i dodaje da sve to može uticati na to kakva može biti podrš ka. Govoreći o razlici u podršci studentima kao politič kom i društvenom akteru, Klačar ističe da „ne moraju ići ruku pod ruku“. „Studenti jedan deo svog uspeha mogu pripisati činjenici da su se pozicionirali kao društveni akter i da su u jednom delu zapravo bili uspešni zbog činjenice da su napravili distancu prema politič kim akterima, pa čak i onim iz opozicije“, objašnjava Klačar i dodaje da se ulaskom u političku arenu kreira drugačiji politički ambijent, jer u tom slučaju studenti koji se budu angažovali postaju politički akteri. „Samim tim je odnos medija i političara drugačiji prema njima, a na kraju krajeva i cele javnosti, zato što ih tada vi- še ne posmatra samo kao korektiv društva ili kao nosioce promena, ili ih ne tretira kao „našu decu, naše komšije, naše sinove ili ćerke“, nego ih percipira kao ljude od kojih traži odgovornost“, objašnjava Klačar…