Monitor CG

REZOLUCIJA O JASENOVCU I POSLJEDICE

Čistači komšijskog dvorišta

Crna Gora je, baš kao u vrijeme Slobodana Miloševića, navedena da služi Beogradu. Svjesno ili nesvjesno. Da je drugačije, krenula bi redom, iz svoje kuće.

Sada stvarnost: Skupština Crne Gore bila je daleko od jedinstvene. Onih što su glasali za bilo je jedva preko nužne većine. Od 46 poslanika koji podržavaju vladu Milojka Spajića (glasali za njen izbor) prijedlog teksta koji se tada zvao Rezolucija o genocidu u Jasenovcu potpisima su podržala 43 poslanika većine. Da se ona uvrsti u dnevni red prošlonedjeljne sjednice bila su 42 poslanika. Za njeno usvajanje glasao je 41. Protiv je bio poslanik vladajuće Albanske alijanse Ilir Čapuni, a nijesu glasali kompletna opozicija, te poslanici većine: Miodrag Laković, Tonći Janović (Pokret Evropa sad), Artan Čobi i Nikola Camaj (Albanski forum). Dalje: zločini koje Rezolucija osuđuje nijesu počinjeni samo, kao što piše, „na tlu naše države i bivše Jugoslavije”, već i u Austriji i Njemačkoj. „Dahau je dodat”, pojasnio je Milan Knežević, „kako Njemci koji su bili sponzori srebreničke Rezolucije ne bi zaboravili svoju genocidnu prošlost”. Toliko i o navedenoj „individualnoj odgovornosti”, na kojoj je posebno insistirao Andrija Mandić:…