Danas

KINEZI VODE, U KOLU I SAD I RUSIJA

Kako su stranci podelili kolač zvani srpska ekonomija

Mnogo je diskusija do sada vođeno o tome kakva je spoljna politika Srbije. Da li je bliža Istoku ili Zapadu, na koliko stolica predsednik Srbije Aleksandar Vučić sedi, jednoj ili dve.

Međutim, ako gledamo ekonomsku politiku ili, preciznije, investicionu politiku, može se zaključiti da Srbija spoljnu politiku vodi zapravo ekonomijom. U poslednjih desetak godina veliki državni projekti, velike privatne investicije uz subvencije i fantastičan ekonomski ambijent za strane investitore, kao i javno-privatna partnerstva, dodeljeni su kompanijama, često i državnim, iz nekoliko najvećih ekonomskih i političkih sila. Nekada u zamenu za to dobiju se obećanja o političkoj podršci. Prema podacima Narodne banke Srbije, tokom prošle godine vrednost direktnih stranih investicija dostigla je 4,52 milijarde evra. Najveće učešće u SDI imala je Kina, a zavidan iznos dolaznog kapitala imale su i Holandija, UK, Austrija i Nemačka. Rusi su odavno dobili NIS, Amerikanci grade Moravski koridor, a tek se najavljuje saradnja, Francuzi dominiraju javno-privatnim partnerstvima, Kinezi grade skoro sve velike projekte, a dominiraju rudarstvom, nemačke kompanije uz Italijane, posebno u oblasti autoindustrije, čine kičmu industrije Srbije, Turci su uključeni u gradnju puteva i mostova, a Arapi su preuzeli nekretnine. Ali, da krenemo redom. Nemačka Nemačka je ubedljivo najveći trgovinski partner Srbije, a robna razmena između dve zemlje je u konstantnom porastu. Tokom 2023. robni izvoz u Nemačku bio je oko 4,3 milijarde evra, a uvoz oko 4,8 milijardi evra. Od 2015. do 2022. godine. ukupna robna razmena izmeđ u povećana je sa 3,56 milijardi evra na 8,44 milijarde evra. Preko polovine ukupnog izvoza iz Srbije u Nemačku odnosi se na sektor mobilnosti (51,55 odsto u 2022)…